MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
GRAD GOSPIĆ, MJESNI ODBOR VREBAC

Pokrenut "Program obnove Društvenog doma" u Vrepcu

E-mail Ispis PDF

Odlukom Upravnog odbora Društva Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu pokrenut je

PROGRAM OBNOVE DRUŠTVENOG DOMA U VREPCU

Programom je predviđena tehnička sanacija objekta i opremanje, uređenje okoliša i cjeline kompleksa.

Za radove i opremanje prema Programu, potrebno je osigurati 597.500 Kn (cca 79.700 Eura), a navedenom Odlukom sredstva se planiraju osigurati iz proračunskih sredstava RH, sredstava stranih institucija i organizacija te donacija pravnih i fizičkih osoba.

Pozivamo sve zainteresirane da svojim angažmanom i prilozima doprinesu realizaciji ovog Programa čime bi se osigurali preduvjeti kvalitetnog djelovanja i rada Društva, obnova i razvojna perspektiva društvenog života Vrepčana i svih onih koji žele kroz Društvo ili na drugi način uključiti se u našu društvenu zajednicu, te stvorili temelji ekonomske obnove Vrepca.

Informacije o Programu obnove Društvenog doma u Vrepcu, procesu prikupljanja sredstava i realizaciji, redovno će se objavljivati na ovom portalu, na stranici Društva.

Ažurirano Nedjelja, 17 Rujan 2017 08:05
 

Antinfašizam ponovno u akciji, vrebačka passe vijest.......... (Svjedočanstvo vremena 3)

E-mail Ispis PDF

Prije nekoliko dana Vrepčani su primijetili da je ponovno devastiran spomenik Mili Mandariću, na ulazu u selo sa zapadne strane, iscrtavanjem po njemu ustaškog znakovlja.

Već ranije, u nizu navrata, ovaj spomenik je bio predmet takvog iživljavanja, a uočljivo je da su Umjetnici oštetili i dio teksta i znakova na spomeniku.

 

Slično prolaze i natpisne table naselja Vrebac. Početkom jeseni prošle godine Hrvatske ceste su zamijenile devastirane table, ali nedugo nakon toga tabla iz pravca Pavlovca Vrebačkog ponovno je devastirana, a tako stoji i danas.

 

Napomena:

Dana 28.08.2017.g., dva dana nakon objave ovog članka, nije više bilo ustaškog znakovlja na tabli za Vrebac. Tko ga je obrisao i koliko je tome doprinio ovaj članak, a koliko ..............., ostalo je nepoznato?

Ažurirano Utorak, 29 Kolovoz 2017 16:49
 

Zavičajno druženje u Pavlovcu, Lika jučer, danas i sutra...

E-mail Ispis PDF

“Lika naš dom- upoznajmo se, poštujmo se, pomažimo se"

Tradicionalno druženje građana i potomaka sela Vrebac, Zavođe, Pavlovac, komšija iz susednih sela i  prijatelja  održano je u  Pavlovcu dana 29.7.2017.godine. Takmičenje iz sportskih ličkih disciplina je, kao i prethodnih godina, uspešno organizovao Željko Graovac-Žeka, a pobednicima su uručeni prigodni pokloni.

Pavlovačko druženje je prilika da se vidimo, sećamo vremena kada smo u Lici živeli ili dolazili u posete, igranki u vrebačkom domu i pavlovačkoj školi, ali i prilika da razmenjujemo iskustva i dogovaramo se kako rešavati  probleme u obnovi svojih kuća i zajedničkih objekata u našim selima.

Realizaciju druženja pomogli su i Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu, g. Milan Brkić, vlasnik “Eurotours d.o.o. za transport, trgovinu i usluge Elemir” iz Elemira (www.eurotours-elemir.ls.rs) i gđa Marica Ivić, direktorka  preduzeća „Оbrаzоvni infоrmаtоr“ d.o.o. iz Beograda (www.obrazovni.rs)

Milan Brkić je  uspešni mladi privrednik iz Gornje Ploče  koji godinama unazad svojim autobusima i kombijima prevozi  Ličane i zemljake sa dalmatinske strane Velebita do njihovih domova i na druge načine pomaže povratak i obnovu.

Gornja Ploča nije poznata  samo  po planinskom jezeru podno Pločanskog klanca iz kojeg izvire Jadova, vrelima i bunarima koji nikad ne presušuju, pećini Debeljači, Štulića kuli, turskom plemiću Aliji Pločaninu, pravoslavnoj crkvi Svetog Duha - Trojice koja je bila podignuta 1719. godine i srušena do temelja 1949. godine, solunskim dobrovoljcima u Prvom svetskom ratu, ustaškom pokolju nevinih stanovnika 1941.godine, aktivnom i hrabrom  učešću svakog trećeg stanovnika u NOB-u i razaranju prilikom raspada Republike Srpske Krajine 1995. godine……..

Poznata je i po našem Milanu koji svojim primerom i ličnim doprinosom podstiče i pomaže da  u Liku dolazimo i čuvamo je za potomke.  Da li smo sigurni da ih  vetrovi  istorije neće vratiti na ličku zemlju natopljenu znojem  i krvlju  predaka ?

Оbrаzоvni infоrmаtоr“ је sаvrеmеnа izdаvаčkа kućа sa referentnom listom od preko 4.500 korisnika, osnovana 25. marta 1990.g., spеciјаlizоvаni еdukаtоr zа prаvnо - еkоnоmskо pоslоvаnjе budžеtskih kоrisnikа u dеlаtnоstimа, sа primаrnim cilјеm dа blagovremenim informacijama, obukama i preciznim instrukcijama pоmаžе mеnаdžmеntu (direktori/menadžeri. pravnici, ekonomisti/računovođe…) u primeni propisa u svim pоslоvnim sistеmimа.

Zavičajna druženja, zavičajna  udruženja i zavičajne knjige, u mnogim mestima, naročito selima na teritoriji bivše Jugoslavije, od izuzetnog su značaja za očuvanje tradicije, uspostavljanje pokidanih rođačkih i prijateljskih veza i saradnju.

Gospođa Ivić je jedan od osnivača zavičajnog udruženja “Tara ekosistem” koje okuplja veliki broj građana poreklom iz  sela Zaovine pored Zaovinskog jezera na planini Tari u Republici Srbiji.

Ličane sa Zaovinama ne povezuju samo sličnost u lepoti neoskrnavljene prirode, jezerima, rekama, izvorima, bogatstvu flore i faune, već i uspomena na Josifa Pančića. Ovaj, u svetskim naučnim krugovima priznati botaničar, rođen je 1814. godine u selu Ugrine, na severnim ograncima Velebita, osnovnu školu pohađao je u Gospiću, a veliki broj biljnih vrsta prikupio je i na Velebitu i okolini, prilikom poseta porodici.

Njegovo najveće otkriće po kojem  je poznat u široj javnosti je Picea omorika, tercijerni relikt i endemit koji prirodno raste samo na planini Tari i u kanjonima u slivu reke Drine, a Josif je ovu vrstu omorike  otkrio 1875. godine upravo kod sela Zaovine,

Pančićev vrh, najviši vrh Kopaonika, osnovano  je dobio  ime po Josifu Pančiću. On   je zaslužan za registrovanje 2422 vrste flore u Srbiji, a bio je  i prvi profesor prirodnih nauka na Liceju u Beogradu i prvi predsednik Srpske kraljevske  akademije.

Mi  koji smo rođeni ili potičemo iz sela  pored  Jadove(Jaruge) treba da se zalažemo za očuvanje našeg endemskog blaga, jadovskog pijora (phoxinellus jadovensis) i jadovskog vijuna (cobitis jadovensis).

Čuvanje biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za sela uz Jadovu, nije samo deo strategije održivog razvoja Ličko - Senjske županije, nego i  obaveza prema budućim pokoljenjima, a u sadašnjosti prilika da kroz specifične vidove ekološkog turizma doprinosimo gospodarskoj obnovi naših sela.

Na vezu između Zaovina i Like ukazao mi je Čedomir Ćurčić, jedan od vrsnih učitelja i nastavnika vrebačke i pavlovačke škole. Čedo je zajedno sa Jovanom Jocom Njegomirom, Vladimirom Mandarićem, Miloradom Miščevićem, Danom Popovićem, Nikolom Njegomirom, Dušanom Ćurčićem, Maksimom Ljubojevićem, Nikolom Ninom Grubićem i Markom Ćurčićem učestvovao u višegodišnjem prikupljanju građe (sećanja, dokumenata, fotografija, tekstova.....) za monografiju Vrepca, Zavođa i Pavlovca „Hronika vekovnog trajanja“  koju je napisao i 1991. godine  objavio Sava Savica Todorić.

Drugo, dopunjeno i prošireno, izdanje „Hronika Vrepca, Zavođa i Pavlovca“ u kom je obuhvaćen nemali period njihove istorije od 1991. do 1995. godine objavljeno je, nažalost, nakon smrti autora Save Todorića, zahvaljujući njegovim ćerkama Milici i Nataši Todorić. U ovom izdanju  se nalaze i rečnik starih reči, izraza i pojmova, precizna karta sa zaseocima, kućama i nadimcima domaćinstava, kao i imena više od trideset Vrepčana, Zavođana i Pavlovčana sa kojima je autor sarađivao u toku pisanja. Obe navedene knjige u stručnoj javnosti ocenjene su kao vrhunski primer naučne monografske literature.  U recenziji monografije ugledni istoričar prof. Dr. Đorđe Stanić, general u penziji, navodi: „..Istorija je učiteljica života utoliko, ukoliko se istorijska iskustva stvaralački primenjuju u sadašnjosti i budućnosti selektivno“.

Upravo zahvaljujući tekstu o vrebačkom kulturno - prosvetnom domu i čitaonici u prvom izdanju monografije, krenuli smo u potragu za dokumentima i obnovili, osnovali Srpsku narodnu čitaonicu i knjižnicu u Vrepcu. Ovo udruženje svima nam je od izuzetnog značaja za realizaciju programa multikulturne saradnje, povezivanja mladih Ličana diljem sveta, očuvanja tradicije i dr. (ciljevi Čitaonice), a naročito obnove naših sela i saradnju i pomoć u očuvanju i obnovi drugih.

Zajedno ćemo efikasnije realizovati rekonstukciju npr. vrebačke škole i odgovarajuće prigodne kulturno - obrazovne i sportske programe  koji bi mogli privući turiste i podstaći naše mlade da makar na par dana, za početak, dolaze i borave u Vrepcu, Zavođu i  Pavlovcu i upoznaju  Liku.

Liku sa materijalnim i intelektualnim nasleđem  Ilira, Grka, Rimljana, Mongola, Kelta, Turaka, Mlečana, Austrijanaca, Mađara, Francuza, Vlaha.....

Liku Plitvičkih  jezera, Velebita, Cerovačkih špilja, gacke pastrmke i velebitske orhideje, poznatih i manje poznatih ličanki i ličana raznolikog značaja i uloge u vremenima u kojima su živeli i žive: Nikole Tesle, Omer paše Latasa, Njegovana Maksimilijana, Danila Medakovića, Josifa Rajačića, Dušana Bogdanovića, Ise Isike Bogdanovića, Stojana Aralice, Miroslava Kraljevića, Miloša Krpana, Nikole Graovca, Nade Dimić, Anke Butorac, Rade Končara, Marka Oreškovića, Jovanke Budisavljević-Broz, Momčila Novkovića, Stevana Mandarića, Dragutina Price, Đoke Jovanića, Miroslava Matijevića, Božidara Maljkovića, Milana Mandarića, Bele Krleže, Josipe Lisac, Radmile Hrustanović, Milke Forcan, Milene Pavičić-Vitošević, Slavka Štimca, Rade Šerbedžije......

Škola vrebačka je naša jedinstvena prilika da pronađemo donatore i fondove širom sveta jer su prosvetne vlasti odluku o njenoj izgradnji u selu Vrebac donele davne 1804. godine, za vreme vladavine carice Marije Terezije. Pre toga, 1774.godine donesen je program/pravila za nemačke škole i za škole u svim drugim delovima Austro - Ugarske monarhije “Algemeine schulordnung fur die doutschen normalhaupt und trivialschule in sammtlishen erllandern“. Prema ovom dokumentu u svakom manjem gradu, trgovištu ili župi morala se osnovati škola u kojoj bi se učilo čitanje, pisanje, račun, veronauka i poljodeljstvo.

Nema mnogo carevina kojima je, pored vojno osposobljenog muškog stanovništva, bilo važno i da se narodi i etničke grupe školuju kroz programe koji su poštovali njihov govor, pismo i verska opredeljenja. Podseća li nas ovo na neke od temeljnih principa Evropske unije i naše bivše domovine Jugoslavije.

Nema nas mnogo u ovom delu sveta koji sa ponosom možemo da pričamo kako su naši čukundedovi i pradedovi, još na početku devetnaestog veka, pohađali školu u svom selu. Smemo li dozvoliti da se to zaboravi, da se ovakvo dragoceno  materijalno i intelektualno nasleđe ne sačuva.

Očigledno je, dakle, da nije samo  biološko nasleđe  zaslužno za našu čuvenu ličku veštinu da „duramo“ i opstajemo usprkos ratova, katastrofalnih politika, lošh državnih uređenja,  ekonomskih kriza i klimatskih promena. Naša lička tvrdoglavost nije nam  štetna osobina, kako to sami sebi u raznim životnim situacijama prebacujemo, već bogami i velika prednost za opstanak na Balkanu sada i ubuduće. Ona je dobrano rezultat proživljenih iskustava naših školovanih predaka.

 

 

Pridružite nam se, učlanite se, šaljite nam svoje projektne ideje, tražite informacije, predlažite  šta i kako možemo preduzeti u sledećem periodu....

Na  jedinstvenoj balkanskoj   geopolitičkoj vetrometini Ličane je upravo zajedništvo vekovima unazad održavalo i u mirnodopskim i u ratnim periodima.

 

Mirjana Grubić Ćurin*

 

*Članica Upravnog odbora Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu

Ažurirano Ponedjeljak, 07 Kolovoz 2017 06:49
 

Danas dostignuto 100.000 posjeta

E-mail Ispis PDF

Nakon 7 godina, 3 mjeseca i 17 dana, 2.665 dana od otvaranja portala, dostignuto je 100.000 posjeta, odnosno prosječno 37,52 posjeta dnevno.

Svima koji nas redovno prate čestitamo zajednički jubilej, uz nadu da ćemo i dalje zadržati vašu pažnju kvalitetnim prilozima i informacijama i uz poziv da nam se pridružite i uključite se u sadržajno oblikovanje portala!

Ažurirano Ponedjeljak, 31 Srpanj 2017 16:36
 

Velebit, Teslino selo na ponos i diku predaka

E-mail Ispis PDF

Dobivši poziv da budemo gosti na Dan sela Velebit osnivači našeg obnovljenog Društva "Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu" ni trenutka se nisu dvoumili. Čast i privilegija prisustvovati je obilježavanju Dana, ovog po mnogo čemu, specifičnog sela. Na podalek put uputili su se  Vrepčani Dragica Plećaš, Tanasije Tane Mandarić, Željko Narančić i Nikola Cetina prisjećajući se priča starijih Vrepčana o njihovom Velebitu u Vojvodini, selu kod Kanjiže.

Krajem 19. i početkom 20. vijeka brojni naši Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani, trbuhom za kruhom, odlazili su u Ameriku. Na poziv za pomoć da pomognu posustaloj Srbiji u Prvom svjetskom ratu mnogi bez puno razmišljanja napuštaju "obećanu zemlju" i javljaju se kao dobrovoljci u jedinice srpske vojske na Solunskom frontu. Iz naših sela na Solunskom frontu učestvovala su 153 dobrovoljca čije porodice su po završetku rata kolonizirane, uglavnom u Vojvodinu. Naših 66 porodica Basarića, Bogdanovića, Bobića, Crnokraka, Cetina, Ćurčića, Dobrota, Dragosavaca, Grubića, Graovaca, Kričkovića, Krajnovića, Mandarića, Miščevića, Mandića, Novkovića, Narančića, Njegomira, Popovića, Panjevića, Uzelaca, Ugaraka, Zoroja, Sunajaka i Tomaša kao najbrojnija dobrovoljačka kolonija naselili su se u novosagrađeno selo davši mu ime Velebit, da ih vječno sjeća na planinu uz koju su odrasli. Današnji Velebit mlado je, planski osnovano naselje s pravilnom uličnom mrežom nazvanom po poznatim mještanima. Tako su "svoje" ulice dobili Bogdanović Jovan, Basarić Milan, Mandarić Đuro, Njegomir Marko, Novković Stevan i Mandić Đuro.

Kao Dan ovog jedinstvenog sela obilježava se 10. jul, dan rođenja velikana Nikole Tesle, što ih također emotivno veže s Likom, nekadašnjim zavičajem ovdašnjih stanovnika. Ove godine su prigodne manifestacije povodom Dana sela Velebit održane 8. jula. Nezaboravan doček imali smo kod braće Miloša i Danila Kravića porijeklom iz Mogorića, poznatim proizvođačima prvoklasnih rakija, u njihovoj reprezentativnoj Ličkoj kući. Osim što su vrhunski proizvođači rakija imaju i vrebačke korijene jer im je mama od vrebačkih Popovića. Pokazali su se pravim domaćinima koji otimaju od zaborava sjećanje na Liku, zemlju svojih predaka. Potom je uslijedio ručak koji je za domaćine i brojne goste organizirala tamošnja Mjesna zajednica. Uz ugodno druženje i muzički program vrijeme je brzo proteklo, a trebalo je otići na njihovo poveliko jezero gdje se je održavao tradicionalni plivački maraton. Tamo smo sa zadovoljstvom prihvatili poziv da obiđemo obližnje Totovo selo, u kojem živi oko 600 Mađara s bogatim kulturnim, sportskim i vjerskim životom. Posjetili smo i Zavičajnu kuću "Ćemer" koja njeguje tradicionalne ličke običaje.

Vrijeme do večernje priredbe provodili smo kod svojih zemljaka prisjećajući se rodnog kraja, a  vrhunac dana bio je impresivan nastup folklornih grupa i pjesama Dobrivoja Dobre Pavlice-Likote, poznatog pjevača ličkih narodnih pjesama. Druženje sa domaćinima nastavilo se u ugodnom druženju i prigodnu muziku.

Nevoljko smo se oprostili od naših domaćina jer tamo se nismo osjećali kao gosti već svoji među svojima, među našim Ličanima.

Ozareni nezaboravnim druženjem na Velebitu uputili smo se prema Prigrevici, mjestu gdje su se naši Ličani kolonizirali poslije Drugog svjetskog rata. Domaćin nam je bio Dušan Novković, kako i sam ponosno ističe porijeklom iz Pavlovca, predsjednik Zavičajnog udruženja Srba iz Like "Ličko ognjište"- Prigrevica. Obišli smo reprezentativno uređene prostorije Udruženja prepune dokumenata o životu Ličana i njihovih potomaka u Prigrevici, a potom impresivan muzej koji vodi entuzijast Todor Tošo Todorić sin vrebačkog kovača Nikole Todorića. Uspio je Tošo prikupiti zavidnu zbirku dokumenata i predmeta koji puno govore o radu i životu naših kolonista.

Svi naši sagovornici sa sjetom su pričali  o našim selima, slavnoj prošlosti i ljudima koji su ostavili traga u slavnoj historiji našeg kraja. Svi smo se složili da naša sela treba sačuvati od zaborava, čemu bi u svojim aktivnostima trebalo pridonijeti obnovljeno Društvo "Srpska narodna čitaonica i knjižnica u  Vrepcu".

 

Nikola D. Cetina

Ažurirano Utorak, 18 Srpanj 2017 13:55
 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »


Stranica 1 od 15

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:90
Posjetitelji jučer:63
Posjetitelji ukupno:104160

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 31