MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Prošlost, ljudi i običaji
PROŠLOST, LJUDI I OBIČAJI

Vrepčani iz 19. stoljeća - da li je to najstarija fotografija?

E-mail Ispis PDF

Umjesto uvoda, evo poruke Duška Bogdanovića:

"Umalo da zaboravim da imam još jedan interesantan poklon za sve Vrepčane, a to je jedna slika najstarija, ne u Vrepcu nego mislim i u celoj Južnoj Evropi! Na slici su stari Vrepčani i u pozadini stara crkva (prva), a koji su likovi tj. kako im je ime, to je pitanje, jer koliko se sjećam djed Mijat se sjećao samo jednog ili dvojice! Sliku je uslikao navodno neki od mojih davnih predaka koji je živeo u Beogradu (i bila je veoma mali format u originalu), a onda je stric Mićo odnio u Francusku 1975. god. i povećo je na tadašnji skener najbolje što je moglo! Sad je slika kod mene (od kad sam se skućio), a bila je izložena u muzeju u Apatinu preko 10. god.! Ja sam je sad prebacio u digtalni format i želim da je podelim sa svima Vama!"

Pogledajte fotografiju; pokušajmo odrediti vrijeme kada je snimljena i imena naših predaka!

Attachments:
Download this file (Najstarija fotografija Vrepčana.jpg)Najstarija fotografija Vrepčana.jpg[ ]Administrator283 Kb
Ažurirano Nedjelja, 06 Veljača 2011 08:30
 

Mane Dragosavac - ispravak osobnih podataka

E-mail Ispis PDF

Primili smo ispravak osobnih podataka za vrebačkog guslara Manu Dragosavca (Mane Jovadinov) koji objavljujemo u cjelosti:

"Poštovani . Toliko mi je drago da ste objavili ove dvije pjesme koje je spjevao moj djed Mane.On je spjevao mnogo pjesama koje mi nažalost neznamo. Rođen je 7. 01. 1909, umro 13.03. 1996. Želim vam svaku sreću u daljnjem radu."

Ažurirano Subota, 15 Siječanj 2011 06:18
 

Poznati vrepčani - slikar Nikola Graovac

E-mail Ispis PDF

Vrebac je dao niz poznatih ljudi koji su ostavili svoje tragove u raznim djelatnostima ljudskog života. O nekima, njihovom životu i radu, se znade dosta, neki su ostali relativno nepoznati. U želji da ih približimo današnjoj publici, da se pobliže upoznamo sa njima ili da ih izvučemo iz zaborava - nastojati ćemo uz vašu pomoć objavljivati priloge o njima.

Ovaj puta, posredstvom našeg suradnika Marka Ćurčića objavljujemo u cjelosti tekst koji je publiciran u "Večernjim novostima" o našem vrebačkom slikaru.

 

Umetnik nade i radosti
Z. Golubović | 06. oktobar 2007.

Objavljena monografija povodom sto godina od rođenja velikog srpskog slikara Nikole Graovca. Knjigu su finansirale supruga Radmila i ćerka Smiljka, a objavila je Zadužbina kralja Petra na Oplencu

Poznati srpski slikar dvadesetog veka Nikola Graovac (1907 - 2000), spada u retke stvaraoce svoga vremena koji je, povodom sto godina od rođenja, dobio monografiju, veoma kvalitetno pripremljenu i vrhunski odštampanu, kakvu zaslužuje čovek iza koga je ostalo ogromno slikarsko delo.
Objavljivanje knjiga finansirale su njegova supruga Radmila i ćerka Smiljka Graovac. Autor je Vera Ristić, istoričar umetnosti, a izdavač Zadužbina kralja Petra Prvog na Oplencu.
Slikar Nikola Graovac rođen je u ličkom selu Vrebac kod Gospića. Imao je teško detinjstvo, tako da je sa petnaest godina pešice došao u Beograd. Slikarstvo je učio kod Jovana Bjelića. Prvi put je izlagao 1933. godine.
Posle njegove poslednje samostalne izložbe, priređene u proleće 1998. u prostorijama Udruženja likovnih umetnika Srbije, odlučio je da ispiše sećanja na detinjstvo i ranu mladost, na neobično bogata životna iskustva i umetnički rad. Već je bio u poznim godinama i veoma oštećenog vida, pa je svoja sećanja i razmišljanja diktirao supruzi Radmili. Taj dragoceni rukopis čini prvi deo monografije. Tamo gde je on stao, priču je nastavila Vera Ristić, a to je trenutak kada je Nikola Graovac ušao u atelje Jovana Bjelića.
Bjelić je odmah bio siguran da je Graovac izraziti kolorista, koji je na taj način saobrazio svoj život sa svojom umetnošću. "Pa, ipak otkuda u Graovca tolika raskoš žarkih boja? Poneo ih je kroz sva svoja lutanja sa svoga Velebita. Jesenji dani te planine bili su jedina radost u njegovom najranijem detinjstvu i oni su ti koji su nam ga očuvali za naše slikarstvo."
Drugu bitnu odliku slikarstva Nikole Graovca, posle prve samostalne izložbe 1935. godine, u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" dao je Rade Drainac: "U moru naših oskudnih talenata, kabinetskih rabotnika koji se preznojavaju da nešto stvore, slikarstvo Nikole Graovca je sva budućnost i nada. Ono potiskuje u pozadinu traume, psihoze, morbidnosti i demencije."
Nikola Graovac nije mnogo boravio u slikarskim kolonijama. Bio je učesnik kolonije "Ečka", dok je dolazak u koloniju u selu Lipovac nadomak Topole, u leto 1975. godine, uneo značajne promene u njegov život i stvaralaštvo. Zavoleo je ovaj deo Šumadije, pa je sagradio kuću i atelje u neposrednoj blizini Oplenca.
Od tada su sve njegove slike nastale u Topoli, ne samo šumadijski pejzaži, mrtve prirode i portreti, već i motivi davno zapamćeni. U Topoli je slikao Beograd, Sremske Karlovce, rodnu Liku. Graovac je u Topoli proveo više od dvadeset godina. U jednom od poslednjih intervjua rekao je: "Topola me je privukla svojom lepotom i lepotom svoje okoline. Ona mi je omogućila da u svojim slikama ponovo uspostavim direktan odnos sa prirodom".
Graovac je Zadužbini kralja Petra na Oplencu ostavio legat koji sadrži 35 slika i više predmeta primenjene umetnosti, satova pre svega. Stalna postavka izložena je u "Vinogradarevoj kući" i godišnje je poseti oko sto hiljada ljudi.
- Sada se u Karađorđevu Topolu ne dolazi samo zbog crkve svetog Đorđa na Oplencu, ne samo zbog Karađorđeve crkve iz 1912. godine, ne samo zbog Karađorđevog konaka, već i zbog slika Nikole Graovca - kaže Vera Ristić, autor monografije.

SVE JE VREDNO

NIKOLA Graovac napravio je veliko umetničko delo. Autor je oko deset hiljada slika na kojima se bojom igrao spontano i radosno. Boja je kod njega sve. Sa njegovih slika zrači plemenitost, prijateljstvo, pozitivna energija. To je privlačilo ljude. On nije znao da napravi lošu sliku. Nema ništa ispod praga vrednosti - rekao je na promociji Nikola Kusovac, istoričar umetnosti.

SPONTANO

ZA mene slika uvek nastaje spontano. Znam samo njenu temu, ono što želim da ispričam i što želim da izrazim. Sve ostalo izgrađuje se postepeno samim procesom slikanja. Svaki slikar ima svoj način slikanja, koji ne podleže njegovoj kontroli. Slikaru se uvek čini da slika nastaje sama od sebe, zabeležio je umetnik.

TITO

VELIKI broj slika Nikole Graovca krasi domove stranih šefova država i diplomata. Josip Broz Tito, prema podacima od perioda 1953. do 1980. godine, na svojim putovanjima na poklon je nosio umetnička dela. Ubedljivo najviše je poklanjao slike dvojice autora - Nikole Graovca i Peđe Milosavljevića, po 36.

Ažurirano Petak, 14 Siječanj 2011 04:29
 

Dopuna članka o vrebačkoj školi

E-mail Ispis PDF

U lipnju 2010. godine objavljen je članak o vrebačkoj školi "Vrebačka škola kroz vrijeme" na koji je reagirala posjetiteljica našeg portala gđa Sofija, citiramo: "Čitajući vrebačke stranice koje me jako vesele primjetila sam da je izostavljeno ime učitelja kojeg se svi rado sjećamo i često ga navodimo kao primjer, a to je Maksim Ljubojević."

Ova primjedba, uz zahvalu i napomenu da se radi o nanamjernom previdu, potakla je autora teksta, Đuru - Bracu Ćurčića, da pripremi dopunu koju objavljujemo:

Nakon završene učiteljske škole, sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća, Maksim Ljubojević dolazi za učitelja u vrebačku školu.
Bio je privržen učenicima i seljanima pa su ga svi brzo zavoljeli.
Provodio je razne aktivnosti i svoje znanje nesebično prenosio drugima. Bio je strastveni lovac i ribolovac.
U Vrepcu je zasnovao brak sa kolegicom Ljubicom Milojević sa kojom ima dvoje djece.
Iz Vrepca obitelj Ljubojević seli u Gospić i zapošljavaju se u tamošnjim školama.
Maksim radi kao profesor - u međuvremenu je završio fakultet.
Sticajem ratnih okolnosti, početkom augusta 1995. g. odlaze u Srbiju gdje žive i danas.
Povremeno dolaze obići rodni kraj.
 

Ažurirano Srijeda, 12 Siječanj 2011 17:24
 

Sjećanje na vrebačke mlinice

E-mail Ispis PDF

Krajem novembra i početkom decembra mjeseca 2010. g, prateći reportaže s poplavljenog područja Kosinjske doline, prisjetio sam se djetinjstva uz rijeku Jadovu.
Jadova je neobična rijeka, jer kristalno bistra i pitka, teče od kasne jeseni do kasnog proljeća, a preostali dio godine je uglavnom bezvodna.
Jadova je skoro svake jeseni i za vrijeme proljetnog otapanja snijega znala naglo porasti i uz neobičan huk nositi sve pred sobom, praveći štetu na postojećim mostovima i mlinicama.
Imala je Jadova na sebi od kamena i drveta sačinjene mlinice. Kažem, imala je, a danas ih nema.
Iščezle su polako i sigurno zauvijek kao da su slutile skorašnju tragediju i egzodus svojih vlasnika i suseljana.

U Vrepcu je postojalo pet mlinica.
Na Jadovi: Alaginac, Ražovinova i Popovića mlinica, a po jedna na Graovčevoj pećini i potoku Tunjevac.
Bili su to većinom višestoljetni objekti koji su u određenim vremenskim epohama građeni i u čestim turbulentnim, uglavnom ratnim vremenima nestajali da bi ponovno bili obnovljeni i služili svojoj namjeni.
Osim Vrepčana, Zavođana i Pavlovčana, mlinice su koristili stanovnici Podlapače, Mekinjara, Švračkova i još nekih sela.
Mi preostali stariji Vrepčani dobro se sjećamo kolona zaprežnih kola ispred navedenih mlinica. Ljudi su strpljivo čekali da dođu na red i samelju svoje žito na obostrano zadovoljstvo njih samih i mlinara.

Bili su to divni prizori. Voda je niz žljebe padala na kašike koje su velikom brzinom okretale vretena i mlinsko kamenje, dok je iz koševa padalo zrnje žita koje se je mljelo i u mutjanicu, uz udaranje čekala , mirisno brašno padalo.
Ponosni mlinari i vlasnici žita, brašno bi uzimali u ruku, stiskali ga  i podnosili pod nos da osjete miris friško samljevenog brašna.
Dok su se mutjanice punile prisutni su se družili, jeli i ispijali po koju čašicu rakije.

Elektrifikacijom sela i pojavom električnih mlinova, vodenice su gubile na značaju i vlasnici su ih počeli pomalo prepuštati propadanju.
Prva je šezdesetih godina prošlog stoljeća, u bezazlenoj dječjoj igri, izgorjela i zauvijek nestala mlinica na potoku Tunjevac.
Tokom vremena u nailazećim godinama polako su propadale sve mlinice.
Prestao je huk vode na Graovčevim mlinicama, na mističnom Alagincu, a i Ražovinov mlin je utihnuo.
Najduže je zubu vremena odoljevala Popovića mlinica, ali i ona je nestala u drugoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća.

Blijede sjećanja, ali se neki od nas još uvijek sjećaju TV reportaže iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je naš sumještanin novinar Dane Narančić s ekipom TV Zagreb, snimio mlin Popovića i razgovarao sa mlinarom Đurom Novišinom, koji je uz Dudu Grubića još preostali živi mlinar.

Ove godine posjetio sam Đuru, koji mi je pokazao mlinsko kamenje, koje je izvukao ispod ruševina bivše mlinice i ostavio ih na sigurno mjesto.
U razgovoru sa spomenutim mlinarima i još nekim sumještanima stekao sam dojam da kod nas postoji volja i nada da će se ponovno izgraditi mlinica Popovića, na ponos i diku nas i naših potomaka.
Zaslužila je to mlinica Popovića, jer je ona najduže odoljevala zubu vremena i svim nedaćama koje su devedesetih godina zadesile naš Vrebac i njegove mještane.

Ovom prigodom pozivam naše Vrepčane, Zavođane i Pavlovčane te ostale, koji se s nostalgijom sjećaju i u podsvijesti osjećaju huk mlinova, da svi zajedno pokušamo obnoviti mlinicu Popovića, koje je u općem košmaru  i dotrajalosti, same od sebe „nestalo“ negdje 97./98. g. 20. stoljeća.

Đuro Ćurčić

Ažurirano Ponedjeljak, 27 Prosinac 2010 03:47
 


Stranica 6 od 8

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:98
Posjetitelji jučer:57
Posjetitelji ukupno:94995

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 101