MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Feljtoni, eseji, polemike
FELJTONI, ESEJI, POLEMIKE

Kazivanje Branka Cetine o ustaškom logoru Jadovno

E-mail Ispis PDF

Branko Cetina, sin Nikole i Marije rođ. Petković, rođen 1923. godine u Vrepcu  kao 18-godišnjak počinje doživljavati strahote ustaških zločina nad nevinim srpskim stanovništvom svog rodnog sela. Odmah po dolasku u Vrebac ustaše mu hapse i ubijaju oca Nikolu. Potom hapse i njega, odvode ga u Gospić, pa u logor Jadovno. Tamo postaje svjedokom ustaških svireposti. Ne kloneći duhom sa zatočenim Savom Zorojom, rodom iz Pavlovca, bježi iz logora u Vrebac, gdje se odmah uključuje u partizanski pokret. Bijeg je preživio i Sava Đure Zoroja, rođ. 1916. u Pavlovcu, koji također stupa u partizanski pokret. Poginuo je 1944. godine u borbi protiv ustaša kod Metka.

Branko svoj ratni put završava 1945. godine kao komesar bolnice III. Armije. Ostaje u JNA gdje je penzioniran u činu pukovnika.

Maja 1988. godine historičaru dr. Đuri Zatezalu na mjestu ustaškog logora u Jadovnom daje iscrpno svjedočenje o svom zatočeništvu u tom logoru smrti, logoru koji je do tada bio prešućivan. Kako reče dr. Đuro Zatezalo:- Šutnjom se prikrivalo mnogo toga. Ćutalo se sve pod izgovorom da bi to sve smetalo bratstvu i jedinstvu naših naroda i narodnosti-.

Ovo, kao i mnoga druga svjedočanstva, ne ostavljaju nikakve dileme šta je tko radio i kakvu je ulogu imao u zločinu. Svjedočanstvo precizno optužuje zločinca imenom i prezimenom, a potpisano imenom preživjelog zatočenika Branka Cetine postaje neizbrisivo.

Priredio:

Nikola D. Cetina

 

Napomena:

Svjedočenje je preuzeto iz knjige Đure Zatezala "Radio sam svoj seljački i kovački posao - svjedočanstva genocida" objavljene u Zagrebu 2005.g. u izdanju Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta"

Ovo svjedočenje, kao i druga svjedočenja mogu se preuzeti i na linku:

http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf

Attachments:
Download this file (Branko Cetina - Kazivanje o ustaškom logoru Jadovno.pdf)Branko Cetina - Kazivanje o ustaškom logoru Jadovno.pdf[ ]Administrator521 Kb
Download this file (Branko Cetina.jpg)Branko Cetina.jpg[ ]Administrator2684 Kb
Ažurirano Utorak, 20 Siječanj 2015 05:56
 

Snježana Kordić: JEZIK I NACIONALIZAM

E-mail Ispis PDF

Pitanje jezika na ovim prostorima barem u posljednjem stoljeću nije bilo tretirano samo kao pitanje međuljudske komunikacije i sporazumjevanja naročito između naroda "koji se razumiju" već u mnogo značajnijoj mjeri i kao političko pitanje. Javni prostor je zagušen raznim interpretacijama koje često imaju malo veze sa temeljnom svrhom jezika što stvara konfuziju među "običnim" korisnicima jezika koje se čak uvjerava da i ne poznaju jezik koji govore. Jezik je tako postao statusni simbol, simbol razlika, simbol pripadnosti etnicitetu, simbol razdvajanja ........, a diskusije o jeziku pod maskom brige i čuvanja ograničavaju mu razvoj i osnovnu funkciju u korist "ovlaštenih tumača".

Ova knjiga autorice Snježane Kordić, koja je naišla na snažne otpore u domaćoj stručnoj javnosti, demistificira ova kretanja i reafirmira ulogu i položaj jezika kao sredstva sporazumjevanja među ljudima, a čitaocima će pružiti i jedan drugi, danas gotovo neprisutan u javnosti, pogled na jezik kojim govorimo.

Posebna vrijednost ove knjige, objavljene 2010.g., je, osim edukativne, i u sagledavanju stanja i dešavanja oko jezika viđeno očima stranih lingvista te usporedbi sa lingvističkom svjetskom praksom i kretanjima.

Attachments:
Download this file (Snježana Kordić-Jezik_i_nacionalizam.pdf)Snježana Kordić-Jezik_i_nacionalizam.pdf[ ]Administrator1633 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 26 Svibanj 2014 10:56
 

UNHCR: Statistika posljedica ratnog bezumlja

E-mail Ispis PDF

Posljednji rat, osim materijalnih razaranja prouzročio je i migracije stanovništva velikh razmjera i katastrofalne demografske posljedice na područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja su bila zahvaćena ratom. Povratak stanovništva na područja ranijeg života i obnavljanje prijeratnih nacionalnih i socijalnih zajednica na tim područjima odvija se veoma sporo, a suočena s nizom - često i svjesnih i suptilno organiziranih - prepreka, ta obnova, sada je to jasno, nikada neće doseći samoodržavajući nivo sa tendencijom odražavanja strukture i razvoja ranijih zajednica.
Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR - Office of The United Nations High Commissioner for Refugees), financirao je istraživanje sa ciljem analize egzodusa srpskog stanovništva 1995. godine, njegove posljedice i problematiku povratka. Rezultat toga su dvije studije, autora Milana Mesića i Dragana Bagića, koje ćemo objaviti u cjelosti u dva nastavka.

Iz Predgovora izdavača (Terence Pike, Predstavnik UNHCR-a u Republici Hrvatskoj, u drugoj studiji):

Manjinski povratak u Republiku Hrvatsku – Studija otvorenog procesa je druga, proširena studija o održivosti povratka koju je naručio UNHCR, a čiji su autori prof.dr.sc. Milan Mesić i dr.sc. Dragan Bagić, istaknuti akademici s područja migracija i društvenih istraživanja te predavači na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Prva studija iz razdoblja 2006.-2007.g., Održivost manjinskog povratka u Republici Hrvatskoj, prvenstveno se usredotočila na pojedinačne kvantitativne pokazatelje životnih uvjeta povratnika, s ciljem prikupljanja pouzdanih podataka o broju i demografiji povratničke populacije i o društveno-ekonomskim čimbenicima koji utječu na održivost povratka. Uz faktografske podatke, studija je pružila uvid u stavove samih povratnika o sigurnosti, toleranciji, suživotu i planovima za budućnost.

U kontekstu izmijenjenog političkog i ekonomskog okružja te u predvečerje pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, UNHCR je odlučio naručiti novu, opsežniju studiju o povratničkoj populaciji , imajući u vidu naročito sljedeće:
• Ocijeniti i ažurirati nalaze studije iz 2006.g.
• Istražiti učinak provedbe Programa stambenog zbrinjavanja Vlade Republike Hrvatske za bivše nositelje stanarskih prava na dinamiku i održivost povratka;
• Ustanoviti tipologiju povratka i njegove održivosti;
Pored pružanja demografskih podataka, Studija je iznova pokazala da socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju ostaju izazovi za povratnike koji su porijeklom hrvatski Srbi.

Studije su objavljene na web stranici UNHCR, na linku: http://www.unhcr.hr/.

 

Napomena:
Primijetili smo da se tekst Mesić-Bagić_01_Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj ponekad ne otvara korektno ukoliko se koristi Internet Explorer. Stoga čitaoce upućujemo da u tom slučaju koriste neki drugi web browser, npr. Google Chrom, Mozzila Firefox i sl..

 

Ažurirano Subota, 24 Ožujak 2012 08:16
 

Drago Roksandić: SRBI U HRVATSKOJ I SRPSKOJ HISTORIOGRAFIJI

E-mail Ispis PDF

Drago Roksandić, iako prvenstveno znanstvenik, u posljednja dva desetljeća istakao se i aktualnom analizom srpsko-hrvatskih odnosa, odmjerenim, promišljenim, argumentiranim i tolerantnim stavovima baziranim na dugogodišnjem istraživanju upravo ove problematike u proteklim stoljećima u kojima ova dva naroda bilježe zajedničku historiju.

Rođen je 1948. godine u Petrinji. Akademsku naobrazbu stječe na Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu. Boravi i na studijskom putovanju u Beču, a dobitnik je i jednogodišnje francuske stipendije. Kao gost predavač boravi na Sveučilištu Yale (SAD) i Filozofskom fakultetu u Zadru. Inicijator je osnivanja Hrvatsko-francuske povijesne radionice (1994) te Hrvatsko-njemačke povijesne radionice (1995). Od 1990. godine docent je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest, a od 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. Govori i služi se sa nekoliko svjetskih jezika.

Autor je brojnih djela povijesne tematike od kojih izdvajamo monografije: Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) Zagreb 1988, Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, Beograd 1980, te knjige: Srbi u Hrvatskoj od 15. stoljeća do naših dana, Zagreb 1991, Srpska i hrvatska povijest i 'nova historija", Zagreb 1991, Protiv rata. Prilozi povijesti iluzija, Zagreb 1996.

Više o autoru na linku: http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=33 i http://hr.wikipedia.org/wiki/Drago_Roksandi%C4%87

Tekst koji je pred vama govori o složenosti odnosa i prožimanju dva nacionalna identiteta, ali i različitom, nerijetko i spornom viđenju zajedničke nacionalne baštine.

Kao uvod nudimo autorov sažetak teksta:

"Saopćenjem se pokušava ukazati na temeljnu problematiku istraživanja povijesti Srba u Hrvatskoj u hrvatskoj i srpskoj historiografiji u interkulturalnome kontekstu, a polazeći od teze da su etnodemografska izmiješanost Hrvata i Srba od kasnoga srednjeg vijeka do danas takvih razmjera da nema nijednoga modernizacijski i nacionalnointegracijski važnog procesa u Hrvata i Srba koji bi bilo moguće objasniti i razumjeti izvan konteksta hrvatsko-srpskih/srpsko-hrvatskih odnosa. Budući je međusobno prožimanje bilo, sve do ratnog raspada prijašnje Jugoslavije, tradicionalno najveće u Hrvatskoj, istraživanja povijesti Srba u
Hrvatskoj imaju veoma veliki značaj za obje nacionalne historiografije i u načelnom smislu. Historiografija shvaćena kao grand narrative i nacionalna ideologija nemoćna je suočiti se s veoma složenim pojavama povijesti Srba u Hrvatskoj. Otuda je upravo ta, nerijetko najspornija baština s oba nacionalna stajališta, možda i jedna od najvećih šansi za njihov kreativan i inovativan razvitak, u skladu s temeljnima evropskim trendovima."

Ažurirano Srijeda, 07 Ožujak 2012 03:57
 

Писци, ратна и поратна превирања - Изабрани текстови Зорана Ђерића

E-mail Ispis PDF

Иза свега што протекне остаје и опстаје књижевност. Уроњена у збивања и са временске дистанце она остаје свједочанство времена, неизбрисив траг прошлости и сјећања. Документирајући протекло вријеме и анализирајући догађања, људе у карактере оставља и поруке и упозорења за будућност. Те вриједности су драгоцјене, и друштво и људи се препознају у томе, али, како је хисторија показала, у осдутним тренуцума то се лако заборавља.

И писци као судионици времена и друштва пролазе кроз те процесе. Посљедњи рат донио је до данас још несагледиве посљедице и у књижевности али и на судбине писаца. Протекле двије деценије нису биле довољне да се стабилизирају трауматична догађања а тек ће вријеме показати њихове праве размјере.

У текстовима који слиједе анализирају се посљедице које је посљедњи рат оставио на српске писце и нарочито, српске писце из Хрватске. Аутор Зоран Ђерић у текстовима СРПСКИ ПИСЦИ У ХРВАТСКОЈ, ХРВАТСКИ ПИСЦИ У СРБИЈИ..... и СРПСКИ ПИСЦИ КАО СА/УЧЕСНИЦИ ПОСЛЕДЊЕ ДЕЦЕНИЈЕ ХХ ВЕКА даје своје виђење ове проблематике.

Др Зоран Ђерић је рођен 1960. године у Бачком Добром Пољу. Дипломирао на Филозофском факултету у Новом Саду, на групи за југословенске и општу књижевност, 1983. године. На истом факултету завршио постдипломске студије, 1985. године, магистрирао 2000, а докторирао 2003. године, са темама из компаративне књижевности (руска, пољска и српска поезија ХХ века). Од 2000. године лектор за српски језик у Пољској, на Универзитету у Лођу, на Катедри словенске филологије (више о аутору на линку: http://www.fenixart.org/156/fenixart/Dr/Zoran/%C4%90eric и http://www.skd.rs/?akcija=pisacDjeric).

Ažurirano Ponedjeljak, 27 Veljača 2012 21:55
 


Stranica 4 od 7

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:5
Posjetitelji jučer:75
Posjetitelji ukupno:99429

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 60