MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Feljtoni, eseji, polemike
FELJTONI, ESEJI, POLEMIKE

Milutin Milanković - čovjek ispred svog vremena

E-mail Ispis PDF

Na ovim stranicama već smo pisali o ovom velikom srpskom naučniku, geofizičaru, klimatologu i astronomu, koji je zadužio svijet svojim radom u oblastima klimatologije, dinamike zemljinih polova rotacije i kalendaru i koji tek posljednjih godina dobiva zasluženo priznanje za svoj rad. Milanković se navodi i kao jedan od nakviše citiranih naučnika u dvadesetom stoljeću, a priznanje mu je odano i davanjem njegovog imena jednom krateru na Mjesecu (1970.g.), Marsu (1973.g.) i planetoidu 1936GA (1982.g.), a od 1993.g. Evropsko geofizičko društvo dodjeljuje godišnju medalju "Milutin Milanković" za najznačajnija znanstvena dostignuća u geofizici.

Potvrda međuzavisnosti između klime na zemlji i odnosa zemlje i sunca koje je utvrdio Milanković i danas u uvjetima globalnog zatopljenja angažiraju svjetsku naučnu elitu. Tek je nakon smrti velikog naučnika i uz pomoć računara potvrđena njegova teorija kroz CLIMAP projekt koji je realiziran u periodu od 1971 - 1976.g., a što je objavljeno u američkom časopisu Science 1976.g..
Slično je i sa kretanjem zemljinog pola rotacije. Milanković je prvi uspješno matematički projicirao kretanje pola kroz vrijeme i klimatske posljedice koje će to kretanje imati na zemlju kakvu danas poznajemo.
Sa kalendarom se susrećemo svaki dan i uglavnom ga uzimamo "zdravo za gotovo", ali barem dva puta godišnje za "Božić" i "Uskrs" se prisjetimo da i tu nema jednoznačnih rješenja. Razlike između "julijanskog" i "gregorijanskog" kalendara te "prestupna godina" upozoravaju da i dalje treba tragati za rješenjima koja će razlike između stvarnih kretanja planeta i aktualnog kalendara svesti na prihvatljivi minimum. I tu je Milanković došao do rješenja koje do danas nije nadmašeno. Milankovićev kalendar "gubi jedan dan" svakih 43.000 godina, gregorijanski svakih 3.300 godina, a julijanski svakih 128 godina.

U prilogu preuzetom sa portala www.milan.milanovic.org su popularno objašnjeni njegovi doprinosi svjetskoj nauci kao i Milankovićev životni i stvaralački put.

Attachments:
Download this file (Milutin Milankovic-Zivot i djelo.pdf)Milutin Milankovic-Zivot i djelo.pdf[ ]Administrator300 Kb
Ažurirano Utorak, 10 Siječanj 2012 20:57
 

Mirko Marković: UPRAVNA PREVIRANJA I POKRAJINSKI IDENTITET LIČANA U 18. I 19. STOLJEĆU

E-mail Ispis PDF

Ponos kojim se Ličani identificiraju sa svojim krajem je izrazit. Isto tako, Ličani se u percepciji društva doživljavaju kao ljudi snažni, čvrsti i plemeniti, skloni šali. O domišljatosti Ličana, tvrdim i grubim šalama kao odrazu života, prilagodljivom i snalažljivom karakteru, govori i ova, "istinita" priča:

"Pozvao Car Franjo Josip delegaciju Ličana u Beč da im zahvali na vjernoj službi. Poslije svečanosti pozove ih na večeru, i raspitavši se prethodno o tome što Ličani vole jesti, naredi da se pred njih posluži pečeno prase. Ali, prije nego što je  večera počela, Car ih upozori: "Pazite, moji Ličani, što god da vi uradite njemu, ja ću uraditi vama!" Ličani se zabrinuše i skupiše da se dogovore što da rade. Nakon vjećanja vratiše se za stol, njihov starješina ustade te prasetu ispod repa gurnu prst i poliže, a zatim jedan po jedan i ostali. "Eto, br'te Vranjo", reče starješina, "mi smo svoje učinili, a sada si ti na redu......."

Autor u ovom kratkom tekstu istražuje početke ove regionalne identifikacije i njene uzroke sa osvrtom na konkretne događaje koji su tu identifikaciju uvjetovali (Izvor: http://www.cro-eu.com). 

 

Ažurirano Utorak, 08 Studeni 2011 05:32
 

Ivan Mužić: VLASI U STARIJOJ HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI

E-mail Ispis PDF

Pred vama je knjiga koja u stvari predstavlja "zbornik radova" na temu koja je nezaobilazna na području jugozapadnog Balkana - pitanje porijekla, života i nestanka Vlaha, odnosno njihovog pretapanja u druge narodne korpuse, ali i samostalnog nastavka života njihovog imena odvojenog od izvornog sadržaja.

Knjiga prati niz autora koji su pisali o ovoj materiji u razdoblju od jednog vijeka, od 1880. godine (Vjekoslav Klaić) do 1973. godine (Branimir Gušić). Vrijednost knjige je i u praćenju razvoja misli na ovom području kao i u usporedbi sa pisanjima na ovu temu iz drugih izvora koji su dijelom objavljeni i na ovom portalu.

Knjiga povjesničara Ivana Mužića objavljena je u izdanju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, 2010. godine.

Knjiga će biti objavljena u desetak nastavaka, a radi lakšeg praćenja tekstova u ovom, prvom nastavku donosimo sadržaj knjige, biografije autora i korisna kazala osoba i autora.

Napomena:

Danas, 22.07.2011. godine objavili smo prilog Branimir Gusić: Wer sind die Morlaken in adriatischen Raum (1973) na njemačkom jeziku. Unatoč nastojanju nismo došli do prijevoda te pozivamo čitaoce da nam u tome pomognu.

 

Attachments:
Download this file (01-Ivan Muzic_Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji-Sadrzaj-1 dio.pdf)01-Ivan Muzic_Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji-Sadrzaj-1 dio.pdf[ ]Administrator1776 Kb
Download this file (02-Vjekoslav Klaic_Vlasi u Hrvatskoj tecajem 14. i 15. stoljeca (1880)-2 dio.pdf)02-Vjekoslav Klaic_Vlasi u Hrvatskoj tecajem 14. i 15. stoljeca (1880)-2 dio.pdf[ ]Administrator317 Kb
Download this file (03-Radoslav Lopasic_Cetinski i licki Vlasi (1894)-3 dio.pdf)03-Radoslav Lopasic_Cetinski i licki Vlasi (1894)-3 dio.pdf[ ]Administrator73 Kb
Download this file (04-Radoslav Lopasic_Zakon za licke Vlahe od g. 1433 (1890)-4 dio.pdf)04-Radoslav Lopasic_Zakon za licke Vlahe od g. 1433 (1890)-4 dio.pdf[ ]Administrator74 Kb
Download this file (05-Radoslav Lopasic_O Eparhiji karlovackoj (1879)-5 dio.pdf)05-Radoslav Lopasic_O Eparhiji karlovackoj (1879)-5 dio.pdf[ ]Administrator78 Kb
Download this file (06-Rudolf Strohal_Vlasi u Hrvatskoj-(Historijsko kulturna ctrica iz 16. vijeka) )06-Rudolf Strohal_Vlasi u Hrvatskoj-(Historijsko kulturna ctrica iz 16. vijeka) [ ]Administrator35 Kb
Download this file (07-Stjepan Pavicic_Starosjedilastvo danasnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i Sje)07-Stjepan Pavicic_Starosjedilastvo danasnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i Sje[ ]Administrator296 Kb
Download this file (08-Marko Perojevic_Vlasi na trogirskom teritoriju (1936)-8 dio.pdf)08-Marko Perojevic_Vlasi na trogirskom teritoriju (1936)-8 dio.pdf[ ]Administrator156 Kb
Download this file (09-Krsto Stosic_Vlasi i kmeti sibenskog kotara (1936)-9 dio.pdf)09-Krsto Stosic_Vlasi i kmeti sibenskog kotara (1936)-9 dio.pdf[ ]Administrator176 Kb
Download this file (10-Ciro Truhelka_O podrijetlu ziteljstva grkoistocne vjeroispovijesti u Bosni i )10-Ciro Truhelka_O podrijetlu ziteljstva grkoistocne vjeroispovijesti u Bosni i [ ]Administrator1392 Kb
Download this file (11-Rudlof Horvat_Dolazak bunjevackih Hrvata u Backu (1944)-11 dio.pdf)11-Rudlof Horvat_Dolazak bunjevackih Hrvata u Backu (1944)-11 dio.pdf[ ]Administrator38 Kb
Download this file (12-Josip Smodlaka_Dalmacija i Hrvati kroz vjekove (1952)-12 dio.pdf)12-Josip Smodlaka_Dalmacija i Hrvati kroz vjekove (1952)-12 dio.pdf[ ]Administrator234 Kb
Download this file (13-Vatroslav Murvar_Nasiljem sprijecena asimilacija Vlaha sa narodom i zemljom H)13-Vatroslav Murvar_Nasiljem sprijecena asimilacija Vlaha sa narodom i zemljom H[ ]Administrator59 Kb
Download this file (14Vladimir Dvornikovic_Problem predslovenskog starobalkanskog elementa u našem m)14Vladimir Dvornikovic_Problem predslovenskog starobalkanskog elementa u našem m[ ]Administrator45 Kb
Download this file (15-Dominik Mandic_Vlaska teza o b-h steccima (1966)-15 dio.pdf)15-Dominik Mandic_Vlaska teza o b-h steccima (1966)-15 dio.pdf[ ]Administrator78 Kb
Download this file (16-Stjepan Pavicic_O Bunjevcima (1962)-16 dio.pdf)16-Stjepan Pavicic_O Bunjevcima (1962)-16 dio.pdf[ ]Administrator216 Kb
Download this file (17-Branimir Gusic_Wer sind die Morlaken in adriatischen Raum (1973)-17 dio.pdf)17-Branimir Gusic_Wer sind die Morlaken in adriatischen Raum (1973)-17 dio.pdf[ ]Administrator70 Kb
Download this file (18-Bogumil Hrabak_Naseljavanje hercegovackih i bosanskih Vlaha u Dalmatinsku Zag)18-Bogumil Hrabak_Naseljavanje hercegovackih i bosanskih Vlaha u Dalmatinsku Zag[ ]Administrator425 Kb
Download this file (19-01 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci)19-01 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci[ ]Administrator207 Kb
Download this file (19-02 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci)19-02 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci[ ]Administrator261 Kb
Download this file (19-03 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci)19-03 Ivan Muzic_Vlasi i starobalkanska pretkrscanska simbolika jelena na stecci[ ]Administrator775 Kb
Download this file (20-Nada Vrsalovic_O autorim rasprava-20 dio.pdf)20-Nada Vrsalovic_O autorim rasprava-20 dio.pdf[ ]Administrator64 Kb
Download this file (21-Ivan Muzic_Kazalo osoba-Kazalo autora-Napomena uz ovo izdanje-21 dio.pdf)21-Ivan Muzic_Kazalo osoba-Kazalo autora-Napomena uz ovo izdanje-21 dio.pdf[ ]Administrator63 Kb
Ažurirano Petak, 12 Kolovoz 2011 05:53
 

Hermann Ignaz Bidermann: O ETNOGRAFIJI DALMACIJE

E-mail Ispis PDF

Autor knjige, Hermann Ignaz Bidermann, austrijski ustavni pravnik i statističar, jedan je od citiranih autora svoga vremena. Rođen je  u Beču 1831. godine, a umro u Gracu 1892. godine.

Napisao je niz knjiga koje obrađuju razne ekonomske, socijalne, političke i demografske teme iz austrougarske monarhije, pa tako i predmetnu knjigu koja obrađuje područje Dalmacije u periodu od 14. do 19. stoljeća i govori o kretanjima - seljenjima, doseljavanjima i pretapanjima stanovništva, hrvatskog i srpskog (uz analizu narodnih skupina "Vlaha" i "Morovlaha - Morlaka"), uzrocima i posljedicama tih promjena, jeziku kojim se govori.

Naročita vrijednost knjige, a to se može isčitati iz niza primjera, je težnja autora da bude objektivan te da svoje zaključke temelji na poznatim i provjerenim dokumentima, ili kako sam autor kaže: "Ako je naseljavanje Dalmacije teklo ovako, kao što sam opisao (a o tome ne dadu sumnjati izvori, koje sam navodio savjesnije, no što bi koji čitalac možda i želio) onda se tijem dovoljno razjašnjuje, kako je štokavština osvojila ne samo svu unutrašnjost Dalmacije, već se štokavski govori i na obali u....... "

Dakle, pred vama je knjiga za koju možemo reći "drugi o nama", što joj daje posebnu vrijednost. Knjiga, čije je drugo prevedeno izdanje objavljeno u Zadru 1893. godine, izvorno je objavljena u Austrijsko-mađarskoj reviji 1888/89. godine, a na danas arhaični srpski jezik preveo ju je Josip Vergil Perić.

Knjiga je prenesena sa site-a http://kovceg.tripod.com/1889_O_etnografiji_Dalmacije.htm , a biti će objavljena u dva dijela.

Ažurirano Petak, 20 Svibanj 2011 05:11
 

Petar Korunić: POČETAK ETNOGRAFSKE STATISTIKE U HABSBURŠKOJ MONARHIJI I HRVATSKOJ

E-mail Ispis PDF

Netom završeni popis stanovništva potakao nas je da istražimo literaturu o najranijim organiziranim popisima stanovništva na ovim prostorima, i članak koji je pred vama je rezultat tog istraživanja.

Autor članka, prof. dr. sc. Petar Korunić u mirovini je od 01.10.2009. godine. Bio je redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je Povijest Srednje i Jugoistočne Europe od 1790. do 1918. godine, te Europske regije hrvatske povijesti od 1790. do 1918. godine. Predavao je i na poslijediplomskim studijima na tom Odsjeku za povijest i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Proučavao je mnoge probleme iz hrvatske povijesti 19. stoljeća: hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske veze i odnose, fenomen ideja i ideologija, hrvatske nacionalne programe, više problema iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49. godine, fenomen nacije i etniciteta uopće, pojavu i izgradnju moderne hrvatske nacije, pojavu i razvoj moderne statistike u Hrvatskoj, povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji itd. O tome je napisao više knjiga i brojne radove u časopisima i zbornicima. (http://mudrac.ffzg.hr/~pkorunic/)

U članku se analizira period od kraja 18. stoljeća do polovine 19. stoljeća u kojem je na ovim prostorima vladala Habsburška monarhija. Kako se u sažetku teksta navodi: "Autor proučava etničku identifikaciju i etničke strukture stanovništva u 19. stoljeću u Habsburškoj monarhiji uopće i u hrvatskim pokrajinama napose. To istraživanje utemeljio je, prije svega, na izvorima koji sadrže statističke podatke o masovnoj etničkoj identifikaciji stanovništva, ....... " Interesantno je vidjeti kako je u tim popisima rješavan problem narodnosti, vjerske identifikacije, odnos vjerskog i narodnog (nacionalnog), i općenito etnička identifikacija - jezična, kulturna, pokrajinska, vjerska. U članku se dovode u pitanje i neki stereotipi o rigidnom karakteru tadašnje države i dokazuje, citiramo, da je "Centrima političke i državne moći u Habsburškoj monarhiji bilo je stalo do stanja i razvoja etničke i nacionalne identifikacije naroda u toj državi, a time i do praćenja svih pojava kod tih naroda......"

I, na kraju kao rezultat, u članku je dat niz statističkih podataka o etničkoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva Monarhije koji uključuju i podatke o stanovništvu na područjima Hrvatske. Kao ilustraciju, uz ogradu autora (M. Lorković) o metodološkoj nepreciznosti podataka, navesti ćemo podatke da je 1840. godine u Hrvatskoj i Slavoniji živjelo ukupno 1.605.730 stanovnika, od kojih su 504.179 ili 31,4% bili Srbi.

Ažurirano Petak, 06 Svibanj 2011 14:29
 


Stranica 5 od 6

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:98
Posjetitelji jučer:57
Posjetitelji ukupno:94995

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 138