MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Vrebačka prezimena
VREBAČKA PREZIMENA

Popis vrebačkih prezimena iz 1712.g.

E-mail Ispis PDF

U knjizi Stjepana Pavičića SEOBE I NASELJA U LICI koja je objavljena i na našim stranicama, na str. 215 zabilježena su vrebačka prezimena popisana davne 1712.g., pa u namjeri da postavimo "početni" okvir ove problematike i pratimo kasnije promjene u nastavku prenosimo odgovarajući tekst:

Vrebac

U Vrepcu je Glavinić 1696. zabilježio 40 srpskih kuća, koje su bile izgrađene ispod stare tvrđave. Toliko ih se našlo i 1700. Krajiški popis od 1701. spominje na tom području i selo Pavlovac, koje je Glavinić zatekao još pusto. U oba sela bile su te godine 54 porodice sa 488 čeljadi.

U popisu od 1712. cijelo je to zemljište računano samo pod Vrebac, u kojem je utvrđeno ovakvo stanje: Bobici 12 čeljadi, Bogdanovići 23; 19 k., Božici 21; 3 k., Cetina 29; 8 k., Crnokrak 21; 6 k., Ćurčići 13, 21; 4 k., Domazet 13, Dragosavac 20, 23; 27 k., Graovac 25; 28 k., Grubići 15; 5 k., Klekovići 33, Kokoti 19, Koraći 8; 3 k., Krajnovići 22, 11, 9; 13 k., Mandarići 19, 15; 32 k., Mandići 12; 2 k., Milekići 12; 11 k., Miščevići 29; 6 k., Narančić 11; 22 k., Novkovići 26, 13; 26 k., Njegomir 19; 16 k., Pavičići 8; 4 k., Popovići 26; 13 k., Rajčevići 18, Rakići 14; 6 k., Stojsavljevići 16; 1 k., Sunajko 30; 10 k., Šakići 12; 3 k., Todorići 9; 5 k., Tomaši 8; 15 k., Uzelci 17, 13; 7 k., Vukovići 7, Zelenturovići 22, Zoroje 20; 12 k., ukupno 740 čeljadi. Na vrebačko je područje doselila i jedna hrvatska porodica, Jure Kršulovića, koja je unišla u taj popis sa šestero čeljadi, a u njemu se nalaze i 22 porodice bez zemlje. Nijedna se od njih nije održala na tom tlu, nego su ubrzo odselile u druge krajeve.

Poveći dio vrebačkih naseljenika potjecao je sa staroga krajiškoga područja od Otočca i Brinja. To su Bobici, Bogdanovići, Božici, Ćurčići, Grubići, Koraci, Krajnovići, Mandići, Miščevići, Narančići, Pavičići, Rakići, Stojsavljevići, Šakići i Uzelci. Ostali su došli ili od Bukovice i Knina ili sa Grahova, od Drvara i Unca.

..........................................

Danas u selu nema, a ne javljaju se ni nasljednici Domazeta, Klekovića, Koraća, Pavičića, Rajčevića, Stojsavljevića, Vukovića, Zelenturovića i Uzelaca.

Ažurirano Utorak, 13 Rujan 2016 14:31
 

Pavičić - zaboravljeno vrebačko prezime

E-mail Ispis PDF

Jedno zaboravljeno vrebačko prezime pronašli smo na spomeniku na vrebačkom groblju na Ćelemijama - PAVIČIĆ.

Spomenik je postavljen Tomi (1884-1943) i Milici (1899-1939) Pavičić, a postavljen je i jedan noviji, vjerojatno obnovljeni spomenik sa pet imena: Glišo (1870-1937), Marija (1870-1940), Nikola (1890-1968), Marija (1890-1928) i Sava (1906-1936); oba spomenika su na priloženim fotografijama.

Zna li netko nešto više o vrebačkim Pavičićima?

Ažurirano Srijeda, 12 Studeni 2014 18:46
 

Bobić

E-mail Ispis PDF

Prezime  Bobić ne spada u stara vrebačka prezimena. Prema kazivanju Dušana Duje Bobića Dušana Jocina njegov pradjed Đurađ iz Počitelja priženio se u Vrebac, u Ćurčiće. Prema dostupnim podacima Bobići su u Počitelj, gdje ih je 1712. godine bilo sedam čeljadi, doselili s područja Otočca. Da su Bobići od Otočca i Počitelja iz istog plemena ukazuje i podatak da je svima ista krsna slava - sveti Jovan. Tako je i krsna slava vrebačkih Bobića sveti Jovan, pa ne čudi da je kod njih često ime upravo Jovan. Bobići su na područje Otočca naseljeni masovnom seobom Srba 1658. godine iz predjela Usora u Bosni. Pregovore o preseljenju započeli su još 1642. godine sa senjskim kapetanom Herberštajnom koji o njima svjedoči: " Ove Usorce hvale mi sa sviju strana moji stari Graničari i vele da su to viteški i najpošteniji ljudi između svijeh krajišnika, što ih je pod Turcima". Ponosni doseljenici ne htjedoše se naseljavati kao kmetovi po grofovskim imanjima pa je karlovački podgeneral grof Đuro Frankopan predložio austrijskom caru Leopoldu da ih nastani kao krajišnike. Car je usvojio taj prijedlog i odlučio 27. jula 1659. godine da se Usorci nasele oko Otočca u Vilićki kotar.

Zahvaljujući vrijednim podacima koje su za monografiju o Vrepcu, Zavođu i Pavlovcu "Koreni vekovnog trajanja"  prikupili Vladimir Vlado Božić i Petar Dragosavac u Vrepcu je 1. 4. 1941. godine u kući Jovana Joce Bobića živjelo sedam članova domaćinstva, a 1.6.1989. godine dvoje. Navode i da je 1941. godine bila pusta kuća Stojana Ćoje Bobića. Stojan, brat Jocin kao solunski dobrovoljac koloniziran je u Velebit kod Subotice. Njihov brat Milan, trbuhom za kruhom, emigrirao je u Kanadu gdje  je bio istaknuti član njihove Komunističke partije, a poginuo  je 1948. godine. Stojanov sin Petar ubijen je od mađarskih fašista 1941. godine u Senti.   Drugi svjetski rat preživio je kao borac Dušan Joce Bobić, čiju su drugu suprugu Jelu ubile ustaše 1944. godine u Vrebačkoj stazi,  i njegova sestra Mara koja je kao omladinka  aktivno radila za NOP. Danas u Vrepcu živi Jovan Joco Bobić Dušana Jocina sa suprugom Koviljkom  rođ. Ćurčić, Stanovinom.

Osim Bobića Srba nastanjenih vjekovima u Lici brojni su i Bobići Hrvati uglavnom nastanjeni na otoku Pašmanu, dok su Bobići iz Cetinske krajine i BiH  muslimani. U Hrvatskoj danas živi oko 900 Bobića u više od 350 domaćinstava, a  709. su prezime po brojnosti.

Prezime Bobić ima dvostruke korijene. Prvi  je po bobi, sočnom plodu koji u mesnatom dijelu sadrži veći broj sjemenaka (bundeva, naranča, grožđe, ogrozd itd). Drugi korijen ovog prezimena nastaje od hipokristika Bobo, imena koji se koristi iz milošte  za osobe koje su nam  drage: Bogoljubi, Borivoji, Slobodani. Sudeći po ovim imenima  naše prezime Bobić vjerojatno je nastalo od hipokristika Bobo.

 

Nikola. D. Cetina

Ažurirano Utorak, 14 Listopad 2014 18:25
 

Vrebačka prezimena

E-mail Ispis PDF

Ponukan poraznom činjenicom o odumiranju našeg Vrepca latio sam se, ne baš zahvalnog posla, pokušati oteti zaboravu prezimena koja su Vrepčani s ponosom nosili vjekovima: Bobić, Bogdanović, Božić, Cetina, Crnokrak, Ćurčić, Dragosavac, Graovac, Grubić, Krajnović, Kokot, Mandarić, Mandić, Milekić,  Mrkajilo, Narančić, Novković, Popović, Pavičić, Rakić, Rogović, Sunajko, Ugarak i Uzelac.

Nesporni autoritet u izučavanju prezimena na našim prostorima akademik Petar Šimunović o značenju prezimena navodi: " Prezimena su postojani međaši našeg jezičnog i etničkog protega u prošlosti. Oni su čuvari starijih jezičnih pojava, svjedoci nekadašnjeg svjetonazora. Prezimena su vjerodostojni spomenici materijalne i duhovne kulture naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao izraze neprekinuta pamćenja".

O prezimenima najčešće ne razmišljamo. Svatko od nas, za razliku od naših drevnih predaka, dobio je prezime prije osobnog imena. Naši drevni preci nisu ga imali, niti im je ono trebalo. Razvojem društva pokazala se je nužnost za prezimenom koje postupno postaje nasljedno. Ono nam je tako zadano prije našeg rođenja. Njime se potpisujemo, komuniciramo, prepoznajemo. Upisom u matice i svim daljnjim upisima u službene i neslužbene spise prezimenima se uvodimo u društvo. Po njima se zna da postojimo, gdje smo i kome pripadamo. Po njima se zna i da smo jednom postojali i kome smo pripadali.

Nastanak prezimena vezujemo za feudalni poredak, kada se porodica organizirala kao krvna i proizvodna jedinica. Katolička crkva u Hrvatskoj postepeno uvodi matice rođenih, vjenčanih i umrlih u koje su se upisivala prezimena za sve staleže. Tako su prezimena, jednom zapisana, postajala stalna, nepromjenjiva i nasljedna. Ta tri obilježja odlikuju i razlikuju prezimena od osobnih imena. Srbi, kao i drugi narodi pravoslavne vjere nisu pošli tim putem reguliranja prezimena pa kod njih nastaju tek krajem 19. vijeka. Međutim kod Srba prečana koji su bili podanici Austro-ugarske monarhije prezimena nastaju znatno ranije. Tako su popisom Like i Krbave iz 1712. godine  u Vrepcu popisane porodice  s prezimenima koja su se održala do današnjih dana: Narančić, Mandarić, Novković, Božić, Krajnović, Rakić, Milekić, Bogdanović, Mandić, Ćurčić, Pavičić, Grubić, Crnokrak, Sunajko, Uzelac i Cetina.

Prezimena u Srba i Hrvata se dosta razlikuju pa će jezični stručnjak lako utvrditi pripadaju li srpskom ili hrvatskom imenskom korpusu. Postoje i brojna prezimena koja su zajednička i jednima i drugima, kao na primjer: Bobić, Božić, Cetina, Mandarić, Uzelac, kao i Milošević, Đapić, Šešelj, Sanader, Višnjič, Ćosić, Bubalo, Budimir, Turčinović.

Ako se imenu i prezimenu radi tačnije identifikacije doda očev, mjesni ili neki drugi pridjevak kod Hrvata se on se piše na trećem mjestu u imenskoj formuli npr. Joso Frković Matin, dok se kod Srba (Crnogoraca, Rusa...) ono umeće između imena i prezimena npr. Jovan Dušana Grubić ili se prvo slovo imena oca doda kao srednje slovo: Jovan D. Grubić.

Često u našim krajevima pa tako i u Vrepcu ni ovaj dodatni identifikacijski element nije dovoljan jer ima više npr. Cetina Nikola pa se oni prepoznaju po nadimcima: Nikola Dušana Ođurova , Nikola- Nikica Vase Trapuzova, Nikola Ođurov, Nikola Trapuz itd.
Za izučavanje prezimena kod Srba potrebno je utvrditi i krsnu slavu, čije je bitno obilježje da se generacijama prenosi, u pravilu s oca na sina. Ista krsna slava kod prezimenjaka ukazuje na srodstvo, dok različita krsna slava ukazuje na vjerojatnu pripadnost drugom plemenu.

Naša prezimena dijele se na četiri osnovne skupine : čiji si, kakav si, otkud si i što si.

1.    U prvoj skupini su prezimena kojima se izražava krvno srodstvo, obično vetu roditelj-djeca. Tu je najviše patronima(imena po osobnom imenu oca: Bogdanović, Božić, Petrović, Marković, Milošević. i matronimima (imena po osobnom imenu majke): Mandić, Višnjić, Mandarić.

2.    Prezimena koja označavaju osobni izgled ili karakter osobe po kojoj je prezime nastalo. Ova grupa je većim djelom nastala od nadimaka i  ona je najšarolikija. Obično su ukazivali na nešto što nije uobičajeno u okruženju u kojem nosilac nadimka živi: Grubić, Mrkailo, Ćosić, Divljak, Prodanović, Ubiparip, Zec, Vještica, Šiljak, Šakić, Plećaš, Crnobrnja, Močibob, Metikoš itd.

3.    Prezimena koja su nastala prema nacionalnoj pripadnosti (etnonimi) ili mjestu bivšeg boravišta (etnici): Cetina, Bosanac, Crnogorac, Kaurin, Grković, Morlaković, Šokčević, Kozarčanin, Kosovac itd.

4.    Prezimena prema zanimanjima: Ćurčić, Popović, Tesla, Kovač, Samardžić,  itd.

U izučavanju i prezentiranju vrebačkih prezimena uskoro krećem od prezimena Bobić pa molim sve one koji imaju bilo kakva  saznanja o ovom prezimenu kao i o Bobićima iz/ili porijeklom iz Vrepca ma gdje bili da me kontaktiraju na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Nikola D. Cetina


Ažurirano Utorak, 10 Lipanj 2014 17:28
 

Da se ne zaboravi!

E-mail Ispis PDF

I sam sam bio iznenađen, kao što će i mnogi od vas biti, nekim prezimenima za koja nisam znao da su nekad bila dio svakodnevnog života u Vrepcu. Zato sam sa zadovoljstvom prihvatio inicijativu našeg Vrepčana, Nikole D. Cetine, da u okviru vrebačke stranice otvorimo prostor za prisjećanje na porijeklo vrebačkih prezimena, današnjih, ali i onih kojih danas nema.

Priča o vrebačkim prezimenima priča je i o doseljavanju i raseljavanju našeg naroda, ekonomskim i političkim migracijama, životnim pričama pojedinaca i grupa, rodbinskim i socijalnim vezama unutar i izvan vrebačke zajednice. Vjerujem da će mnogi od vas sa interesom pročitati članke koji slijede.

Prilika je ovdje da se zahvalim i u vaše ime našem sumještanu Nikoli - koji je prihvatio i obvezu da uređuje  ovaj dio stranice - na njegovom predanom radu da istrgne od zaborava ovaj dio vrebačke priče, znajući koliko je napora, vremena i traženja potrebno uložiti da bi se napisala i jedna argumentirana rečenica, a kamoli istražiti jedno prezime koje se specifično odnosi na dio vrebačke populacije.

Prvi članak je pred vama, pa je prilika da vas pozovem da svojim informacijama preko e-maila Administratora ili direktno pomognete u prikupljanju građe za vlastito ili neko drugo vrebačko prezime.

Također vas pozivam da se upoznate i sa člancima koje Nikola već godinama redovno objavljuje u časopisu IDENTITET Srpskog demokratskog foruma (SDF), link: http://www.identitet.info .

Ažurirano Petak, 13 Lipanj 2014 05:02
 


Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:38
Posjetitelji jučer:79
Posjetitelji ukupno:109848

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 66