MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Poslovne vijesti
POSLOVNE VIJESTI

Lička renesansa "divljeg zapada"

E-mail Ispis PDF

Na ovim stranicama smo već pisali o problemu lutanja stoke po našim selima i nerijetko o šteti koju je stoka činila po vrtovima, voćnjacima i dvorištima, kao i socijalnim posljedicama - kvarenju međuljudskih odnosa i u tako demografski devastiranim sredinama.

Sudeći po članku objavljenom na portalu www.lika-online.com (link: https://www.lika-online.com/nova-zajednicka-akcija-protiv-neodgovornog-drzanja-stoke/) to je problem koji muči i ostale ličke sredine.

Sada se najavljuje nova akcija ličkih općina sa ciljem da se stane na kraj tom problemu, a više o tome možete pročitati u spomenutom članku.

Možda je izlišno spomenuti, ali neodgovorna državna politika koja je omogućila pojedincima uzurpaciju tuđeg zemljišta i "zakonitog" prisvajanja poticaja koji im ne pripadaju i po osnovu zemljišta i po osnovu stoke (...za stoku koja po normativu prelazi zakonite zemljišne površine), a bez ikakve kontrole - inicijator je i današnjeg stanja koji je Liku pretvorio u "divlji zapad".

Ažurirano Ponedjeljak, 23 Studeni 2020 08:51
 

Kome zvono zvoni?

E-mail Ispis PDF

27.5.2016. godine u organizaciji Grada Gospića i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao se znanstveno-stručni skup pod nazivom "ANNALES PILAR 2016: Koga (p)održava održivi razvoj?" Skup se održao u Područnom centru Instituta Ivo Pilar u Gospiću.

Znanstveni radovi s ovoga skupa objavljeni su zborniku "KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ?". Zbornik radova dan je u prilogu ove obavijesti. Ovdje izdvajamo samo njegov sažetak i popis radova.

Sažetak:

Ovaj zbornik je nastavak rasprava o integralnoj održivosti i održivom razvoju, odnosno o ruralnim prostorima i potrebi za njihovom revitalizacijom koje se u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar vode puna dva desetljeća. Zbornik se sastoji od tri tematska poglavlja u kojima se raspravlja o mogućnostima uspostave održivoga ruralnog razvoja i u konačnici postizanja integralne održivosti hrvatskih ruralnih područja. Zbornik "Koga (p)održava održivi razvoj?" mozaik je promišljanja o ruralnome koji svoju osnovnu svrhu nalazi u različitosti ideja, koncepata i primjera kako bismo i sami imali mogućnost izbora ruralnoga kao prostora čijem održivom razvoju možemo pridonijeti. Poseban je naglasak u radu stavljen na ličko ruralno područje, no ideje, koncepti i razvojni modeli oblikovani unutar suvremenoga društvenog i humanističkog diskursa primjenjivi su gotovo univerzalno, osobito ako se prilagode pojedinom prostoru i lokalnoj zajednici.

Radovi:

1. Pregled povijesti zaštite prirodnog i kulturnog okoliša u Lici (1746.–1942.)

2. Stanovništvo Grada Gospića i održivi razvoj: izazovi budućnosti

3. Aktualnost ruralne sociologije: problematiziranje održivosti „prostora iza“

4. (Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu

5. Prakse održivosti: tko radi ono o čemu mi maštamo?

6. Sociološki okvir održive gradnje

7. Koncept održivog ruralnog turizma: primjeri dobre prakse u Lici

8. Pećinski park Grabovača u funkciji razvoja održivog turizma s naglaskom na geobaštinu, georaznolikost i geoturizam

U potrazi za što jednostavnijim odgovorom na pitanje iz naslova o tome koga (p)održava održivi razvoj urednici su se prisjetili prvih redaka iz Hemingwayeva romana "Kome zvono zvoni".

Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe;

svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje,

ako more odnese grudu zemlje,

Europe je manje, kao da je odnijelo nekakav rt,

posjed tvog prijatelja ili tvoj vlastiti;

smrt svakog čovjeka smanjuje mene jer sam obuhvaćen u čovječanstvu;

i zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; tebi zvoni.

Pripremio: GM

 

Attachments:
Download this file (Koga (p)održava održivi razvoj.pdf)Koga (p)održava održivi razvoj.pdf[ ]Administrator6197 Kb
Ažurirano Petak, 13 Studeni 2020 08:04
 

Zakon o obnovi 2020.g.

E-mail Ispis PDF

 

Od 1.1.2020. godine na snazi je Zakon o obnovi koji se nalazi u prilogu ove obavijesti.

Upućuju se svi zainteresirani da pročitaju Zakon o obnovi s posebnim naglaskom na članke od 1 do 20.

Članak 16 definira sve potrebne dokumente koje Zahtjev za obnovu mora sadržavati.

-----------------------------------------------------------------

Zahtjev za obnovu predaje se u Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji, Budačka 55, Gospić. Za ove zahtjeve zadužen je Odjel za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ovaj Odjel djeluje pod Službom za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove. Ova Služba upućuje sve zainteresirane za obnovu da se u navedeni Odjel mogu javiti od 1. mjeseca 2021. godine. Telefon Službe je 053/560-606.

Stranica Ureda državne uprave u Ličko-senjskoj županiji je

http://www.ls-drzavna-uprava.hr/

http://www.ls-drzavna-uprava.hr/kontakti.htm

-----------------------------------------------------------------

Zahtjev za obnovu dalje se prosljeđuje Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Savska cesta 28, Zagreb.

Stranica ovog Državnog ureda je

https://sduosz.gov.hr/

https://sduosz.gov.hr/informacije-strankama/996

Sve informacije o obnovi mogu se dobiti radnim danom od 10 do 12 sati na sljedeće brojeve telefona:

Jasminka Grbac, načelnica Sektora za programe obnove i stambenog zbrinjavanja - opće informacije; tel: (01) 4695-722

Tomica Čavlek, Ksenija Kovačić, Katica Krasić – obnova i izgradnja pojedinačnih stambenih jedinica; sanacija i izgradnja stambenih jedinica u državnom vlasništvu; tel: (01) 4695- 754 i (01) 6172-536 i (01) 4695-752

Gojko Brzica – opremanje stambenih jedinica i elektroenergetski priključci; tel: (01) 4695-714

Zvonko Balja, Krešimir Sunek, Valentina Javorić – isporuka osnovnog građevinskog materijala (nacionalni program); tel: (01) 4695-776, (01) 6172-712 i (01) 6172-651

Goranka Joldžić– upiti u svezi potpisivanja ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala; tel: (01) 6172-531

-----------------------------------------------------------------

Nakon što se Zahtjev za obnovu prihvati, dobiva se Rješenje o obnovi. Ne temelju ovog Rješenja može se realizirati obnova. Međutim, ako imate staro Rješenje o obnovi, ono se također može iskoristiti za ostvarivanje dodatnih prava na obnovu. Na primjer, ako je netko ranije dobio obnovu kroz građevinski materijal, stolariju, kućanske aparate, uređaje i slično, a nije dobio priključak struje tada se na temelju starog Rješenja o obnovi može zatražiti ovaj priključak.

Zahtjev za priključak struje podnosi se u HEP Elektrolika, Lipovska ul. 31, Gospić. Ovaj zahtjev mora OBAVEZNO sadržavati sljedeće dokumente:

1. Rješenje o obnovi. (Staro rješenje ili novo koje se tek može dobiti od sljedeće godine.)

2. Vlasnički list kuće. (Stranka mora biti vlasnik kuće ili imati punomoć vlasnika. Izdaje se u gruntovnici - zgrada suda u Gospiću.)

3. Potvrda o kućnom broju. (Izdaje su u Područnom uredu za katastar, Budačka 55, Gospić.)

4. Izvod iz katastarskog plana. (Izdaje se također u Katastru u Gospiću.)

5. Uvjerenje o identifikaciji kuće na temelju snimke iz zraka kojom se dokazuje da je kuća bila prije 1968. godine ili Potvrda o legalizaciji objekta. (Uverenje o identifikaciji kuće izdaje se u Katastru u Gospiću i čeka se oko tjedan dana.)

6. Potvrda o uporabljivosti izvedene električne instalacije. (Izdaje ju ovlašteni izvođač električne instalacije. Možete ga sami odabrati, ima ih nekoliko u Gospiću. Potvrda se plaća ovisno o veličini kuće i za kuće srednje veličine iznosi oko 600 kuna.)

 

Ukupni troškovi Zahtjeva za priključak struje iznose oko 1000 kuna.

Prema dosadašnjim iskustvima, potpuni Zahtjevi za priključak struje brzo se rješavaju (odobravaju).

Za više informacija o priključku struje na temelju Rješenja o obnovi možete se javiti Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje i to na kontakte:

Jasminka Grbac, načelnica Sektora za programe obnove i stambenog zbrinjavanja - opće informacije; tel: (01) 4695-722

Gojko Brzica – opremanje stambenih jedinica i elektroenergetski priključci; tel: (01) 4695-714

 

Attachments:
Download this file (Zakon o obnovi 2020.pdf)Zakon o obnovi 2020.pdf[ ]Administrator279 Kb
Ažurirano Srijeda, 28 Listopad 2020 11:37
 

Dobar poslovni primjer iz Mogorića

E-mail Ispis PDF

U nastavku vam prenosimo članak objavljen na site-u Agroklub 23.9.2020.g. (link: https://www.agroklub.com/stocarstvo/) koji opisuje dobar poslovni primjer uspješnog stočarstva iz Mogorića.

"Četrdeset crvenih limuzinki, još uvijek rijetke pasmine goveda kod nas, od proljeća ove godine na OPG-u su Predraga Milojevića u malom ličkom selu Mogorić......" - prilog:

Attachments:
Download this file (Predrag Milojević_Ne zanimaju me poticaji......pdf)Predrag Milojević_Ne zanimaju me poticaji......pdf[ ]Administrator624 Kb
Ažurirano Petak, 25 Rujan 2020 08:31
 

Uzurpacija tuđeg poljoprivrednog zemljišta - sve se znalo još 2016.g.

E-mail Ispis PDF

Gotovo neposredno po donošenju propisa - Zakona i Pravilnika.... o poljoprivrednom zemljištu.... 2015.g. - uočena je praksa uzurpiranja tuđeg poljoprivrednog zemljišta i o tome je je u listu Srpskog narodnog vijeća "Novosti" u broju od 27.10.2016.g. objavljen članak koji vam u nastavku prenosimo.

Od tada do danas se praksa uzurpacije očigledno unaprijedila, a "ukinuta" su i sva moralna i kvantitativna ograničenja sa ciljem multipliciranja imovinske koristi na tuđoj imovini. Vlasnici svoje zaposjednuto zemljište gotovo nikako nisu mogli "osloboditi" - bilo je jednostavnije uzurpirati tuđe zemljište.

O ulozi države i političara u ovom poslu, tada i danas dovoljno govori ovaj članak.

 


Zemljište vaše, poticaji naši

Ispravljanje štetne zemljišne i poljoprivredne politike: Ministar Tomislav Tolušić najavio je prekid negativne prakse upisivanja u ARKOD-u na tuđe zemljište, što posebno muči povratničke sredine

Na samom početku mandata novi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić suočio se s krupnom aferom: mnogi ‘poduzetni’ građani, čak i ako se ne bave poljoprivrednom, mogli su se bez znanja vlasnika privatnih parcela upisati na njihovo zemljište u informatičkom sistemu ARKOD kojim Agencija za plaćanja u poljoprivredi kontrolira isplatu poljoprivrednih potpora. Slučaj je pokrenula nekolicina vlasnika imanja u Grabovnici i Mikloušu kod Čazme koji svoje njive i pašnjake koriste, ali ne mogu dobivati poticaje jer se na njihovo zemljište u ARKOD-u upisao netko drugi.

Takve malverzacije omogućilo je Ministarstvo poljoprivrede u vrijeme Tihomira Jakovine, najprije Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, a onda i uredbom od maja 2015. kojom je omogućeno korištenje poljoprivrednog zemljišta bez obaveze njegovog posjedovanja. U izjavama koje su potpisivane nigdje se nije tražio pristanak vlasnika ili korisnika poljoprivrednog zemljišta, već samo potpis dvaju svjedoka. S obzirom na to da je ta pojava karakteristična za cijelo područje zemlje, o čemu su ‘Novosti’ pisale više puta, samo u dva-tri dana nakon što je afera izbila u javnost otkrivene su nepravilnosti na najmanje 32.000 hektara privatne zemlje, a u narednim danima te brojke mogu samo rasti, pogotovo ako se ustanovi kakvo je stanje s državnom zemljom.

Ministar Tolušić najavio je izmjenu uredbe kojom će se takve stvari ubuduće sprečavati i rekao da će akteri manipulacija snositi konsekvence, a pozvao je i sve vlasnike da provjere da im se u ARKOD-u na zemljište nije upisao netko drugi. Nova verzija uredbe trebala bi biti gotova ovih dana, odnosno do kraja oktobra.

- Sve što primijetimo kao nezakonitost proslijedit ćemo DORH-u. Nećemo dopustiti manipulacije zemljištem ili poticajima - najavio je ministar i dodao da će isplate poticaja biti početkom novembra, kad se napravi revizija u ARKOD-u.

Ministrov stav je podržao sekretar Udruge hrvatskih OPG-ova Miroslav Kovač, koji je upozoravao na negativnosti još u toku donošenja zakona i uredbe.

- Mora postojati odgovornost onoga koji je potpisivao takvu izjavu, onoga tko je takvu izjavu donio i konačno onoga u državi tko je dopustio da se takvim izjavama upisuje na privatno i državno vlasništvo - naglasio je Kovač.

- Tako se gubi povjerenje u sistem rada ARKOD-a, a postoji i mogućnost da Hrvatska izgubi akreditaciju za sredstva EU-a ako se ovako nastavi. Oko 40 posto potpora dolazi iz EU-a, a i domaće bi porezne obveznike trebalo zanimati kako se troši njihov novac - dodaje.

Ministrov potez pozitivno ocjenjuje voditeljica pravnog odjela u SNV-u Tatjana Vukobratović Spasojević. Mnogih nepravilnosti ima upravo u povratničkim krajevima. Brojni vlasnici zemlje još su u Srbiji, pa je ne koriste niti mogu provjeriti je li se na nju netko upisao. Kao što oni nisu dali suglasnost za korištenje zemlje u smislu poticaja, nisu je dali ni vlasnici ili korisnici zemljišnih površina, pogotovo u Lici oko Gračaca i sjevernoj Dalmaciji.

- Mnoge povratničke porodice ozbiljno se bave stočarstvom i imaju velika stada ovaca ili goveda koja su napasali na svojim parcelama, nekadašnjoj seoskoj zemlji ili parcelama svojih susjeda i rođaka, za što su imali suglasnost. Onda su ustanovili da su im se na te parcele upisali neki drugi ljudi koji žive u drugim dijelovima zemlje, što je izazvalo njihovu zabrinutost hoće li i dalje moći uzgajati stoku - kaže pravnica u SNV-u.

Kako se ispostavlja, podnosioce izjava zanimalo je samo da tokom jedne ili dviju godina pokupe novac od poticaja, a za korištenje zemlje nije ih bilo briga.

Ažurirano Utorak, 28 Travanj 2020 05:39
 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »


Stranica 1 od 2

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:176
Posjetitelji jučer:239
Posjetitelji ukupno:266096

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 10