Ustanički dani u selima Vrebac, Zavođe i Pavlovac

Subota, 23 Srpanj 2016 10:20 administrator
Ispis

Naš sumještanin Sava Todorić u svojoj novoj knjizi „Hronika Vrebca, Zavođa i Pavlovca“ opisujući događaje koji su prethodili oružanom ustanku u našim selima piše o eskalaciji ustaškog terora koji rezultira spontanim okupljanjem naših mještana u cilju obrane od ustaškog terora. Formirali su i Odbor za pripremu ustanka, koji je na jednom sastanku donio odluku da ustanak počne 28. jula napadom na ustaški stan u Vrepcu. Dogovoreno je da znak za početak ustanka bude paljenje vatre na kosi Opaljenica iznad Pavlovca i Mogorića, koju bi mogli vidjeti svi mještani naših sela. Od planiranog ustanka toga dana odustalo se je na sugestiju Mile Počuče, koji je iznio stav KPH da ustanci u srpskim selima u Lici trebaju početi istog dana. Kako do toga nije došlo  na području Donje Vrtline i Drage Zvečaljka 31. jula održan je posljednji sastanak pred početak oružane borbe. Formirano je nekoliko borbenih grupa za čije komandire su određeni- Simo Todorić Mimo, Milan Njegomir, Vlado Tomaš, Stanko Njegomir i Dušan Zoroja, a za komandanta je izabran Jovan Joco Njegomir. Sačinili su plan napada na ustaški stan u Vrepcu do kojega nije došlo, jer su ustaše kako je to napisao u naš prvoborac Dane Popović u knjizi „Kotar Gospić i kotar Perušić u narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945 „ vjerovatno nešto osjetile ili su od nekog bili obavješteni da će biti napadnuti pa su noću 31. 7. na 1. 8. pobjegli iz Vrepca“.

Po opisima Dane Popovića i Sime Todorića čim se pročuo glas o bijegu ustaša narod se je 1. augusta  počeo okupljati pred školom, domom i crkvom. Među prvima tu su se našli naši mještani  Milan Kokot i Dušan Graovac Duško koji su bili naoružani puškama. U jutarnjim satima odjednom su dojurila kola iz pravca Metka s dvojicom ustaša ne znajući da su njihovi te noći pobjegli iz Vrepca. Vidjevši puno okupljenih ljudi usporili su i počeli bježati u pravcu škole. „ Dok su ustaše bježali u pravcu škole, Milan Kokot se nalazio sa svojim karabinom ispred crkve i čim ih je primjetio ispalio je na njih dva metka, ali nijedan od ustaša nije pogođen. „ I, tako je puška Milana Kokota 1. 8. 1941. prva označila ustanički hitac u našim selima, a time i početak oružanog ustanka“- napisao je Dane Popović. I Sava Todorić navodi da su „hici Milana Kokota bili prvi ispaljeni meci na ustaše u gospićkom kotaru“.

Prvog dana ustanka neviđenu hrabrost ispoljava Mile Mandarić Pekar koji goloruk savladava ustašu koji je biciklom krenuo iz Barleta prema Vrepcu. Otima mu pušku ubija trojicu ustaša koji su bili prethodnica ustaškoj koloni koja je pokušala izvršiti napad na Vrebac. Krenuli su u napad, ali osjetivši čvrstinu naše obrane ustaše su se morale neobavljenog zadatka povući u polazne baze.

Tako je već prvog dana ustanka izvojevana prva pobjeda nad ustašama. Značaj ove pobjede bio je i u tome što su stvoreni uvjeti da se još hrabrije i odlučnije krene u nove borbene akcije širih razmjera. Pobjedom nad ustašama 1. augusta spašeni su od pokolja mještani Vrepca, Zavođa i Pavlovca, spašena su materijalna dobra od pljačke i uništenja i stečena dragocjena borbena iskustva za naredne borbe.

 

Nikola D. Cetina

Ažurirano Subota, 23 Srpanj 2016 10:27