MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
NASLOVNICA Prošlost, ljudi i običaji
PROŠLOST, LJUDI I OBIČAJI

Vrebački kolonisti - Milka Grubić

E-mail Ispis PDF

Milka Grubić, udata Mahmuthodžić, prvo dete Nikole i Jage Grubić rođena je 1923. godine  na Velebitu na severu Bačke. Otac Nikola, Solunac, dobrovoljac iz Amerike, zajedno sa svojim saborcima, naseljenim na brdašcu usred nepreglednog pašnjaka sa jedne i zapuštenog obradivog zemljišta sa druge strane, učestvovao je u osnivanju sela Velebit. Lika i Velebit su im ostali u srcu. Sačuvali su običaje i govor ponete sa roditeljskog ognjišta. Mladi i osnaženi borbom za preživljavanje u Americi, srećni što su mogli da osnuju svoje porodice, uspeli su da se uklope u postojeću sredinu. Nikli su brojni salaši na dodeljenoj zemlji.

Na svom salašu Milka je, uz tri mlađa brata, uživala u širini subotičkog puta, gde je napasala guske pre odlaska u školu. Tri kliometra nisu bili prepreka da se raduje svakom novom danu i druženju sa vršnjacima. Zime su bile duge, snega u izobilju. Meki seoski putevi se nisu nazirali pa je tata Nikola konjem prtio put do škole svojoj deci. Milka bi sela iza njega, a dve godine mlađi Milovan ispred. Detinjstvo je ostalo u najlepšoj uspomeni, iako je pomagala i u kući i na njivi. Tajo, kako je iz milja zvala oca, bi u dugim zimskim večerima, uz petrolejku naglas čitao knjigu svojoj ženi, koja je radila neki odevni predmet za svoju brojnu porodicu. Godinama kasnije, kada je živela u Beogradu, jednom nedeljno slala je svom ocu štampu i Ilustrovanu Politiku sve do kraja njegovog života. Družeći se sa decom iz mađarskih porodica, sa okolnih salaša, od najranijeg detinjstva je naučila da tečno govori mađarski jezik.

Čim se ukazala prilika po završetku četvrtog razreda osnovne škole roditelji su upisali svoju mezimicu u domaćinsku školu u Kanjiži. Škola je bila internatskog tipa, pa su i devojčice poput Milke mogle da steknu korisna znanja i veštine. Idilično detinjstvo i tek započeto devojaštvo ulepšao je neplanirani dolazak na svet njene sestre, čija ljubav i uzajamna podrška traje do dana današnjeg. Radost je trajala kratko, a onda je počeo rat. Otac i stariji sin su odvedeni na jednu, a majka sa decom i dvomesečnom bebom, na drugu stranu, u podrum gradske kuce u Senti. Na žalost u Arhivu Vojvodine nema pisanog traga. Zahvaljujući stričevima porodica je izbegla u Beograd gde je provela ratne godine.

Lela Grudić


O Autoru:

Lela Grudić, devojačko Leposava Grubić rođena uoči II svetskog rata na severu Bačke. Uskraćena za idilično detinjstvo na salašu, ratne godine provodi u Beogradu sa svojom porodicom i stričevima. Po završetku rata roditelji se vraćaju u svoj opustošeni dom i sa sobom vode dvoje najmlađe dece Duška i Lelu. Zahvaljujući velikoj požrtvovanosti i humanosti sestre i njenog muža i roditeljskoj viziji svoje dalje školovanje nastavlja u Beogradu gde i danas živi. Svoj radni vek provela je u Britanskom savetu kao savetnik za obrazovanje. Po odlasku u penziju veći deo godine provodi na Velebitu  i svom porodičnom ognjištu.

Ažurirano Utorak, 21 Veljača 2017 10:57
 

Slike iz vrebačke prošlosti

E-mail Ispis PDF

U posjedu smo nekoliko fotografija iz vrebačke prošlosti koje obuhvaćaju period od oko 100 godina (druga polovina 19. st. - prva polovina 20. st.) koje želimo podijeliti sa vama, uz molbu, da, ukoliko imate saznanja o ljudima i događajima koje su fotografijama predstavljene ili pričama koje ih prate - da ih podijelite sa nama!

Attachments:
Download this file (Slika1_Žene vrebačkih palih boraca.jpg)Slika1_Žene vrebačkih palih boraca.jpg[ ]Administrator665 Kb
Download this file (Slika2_Vrebačka crkva.JPG)Slika2_Vrebačka crkva.JPG[ ]Administrator943 Kb
Download this file (Slika3_Pogled sa Gradine.JPG)Slika3_Pogled sa Gradine.JPG[ ]Administrator890 Kb
Download this file (Slika4_Pogled prema Gradini.JPG)Slika4_Pogled prema Gradini.JPG[ ]Administrator947 Kb
Download this file (Slika5_Osveštenje crkvenih zvona.JPG)Slika5_Osveštenje crkvenih zvona.JPG[ ]Administrator998 Kb
Download this file (Slika6_Mlin na Graovčevoj pećini.JPG)Slika6_Mlin na Graovčevoj pećini.JPG[ ]Administrator1079 Kb
Download this file (Slika7_Kuće Bogdanovića.JPG)Slika7_Kuće Bogdanovića.JPG[ ]Administrator937 Kb
Ažurirano Nedjelja, 12 Veljača 2017 09:43
 

Da li je?

E-mail Ispis PDF

Da li je naš Vrebac tako počeo da se naziva po  turskom plemiću  koji se, ako se, zvao Alaga Vrebo?

Bilo bi interesantno i korisno pronaći podatke o njemu i njegovim potomcima . Značilo bi im možda da se jedno malo srpsko selo u prelepoj Lici zove po njihovom pretku i čuva uspomenu na njegovo postojanje.
Nostalgija koju u nama izazivaju predački  koreni, kakvi god da su, prevazilazi animozitete i čini da se stidimo svojih predrasuda. Lično sam dugo razmišljala o podacima  na koje sam na internetu naletela, tražeći informacije o svom devojačkom prezimenu.
Kada sam ih pročitala "kliknulo mi je", kako to naši mladi kažu, da Srđan, moj brat od strica i ja, dok smo kao deca zajedno provodili leta u Vrepcu, nismo bez razloga po ceo bogovetni dan u bakinom limenom koritu glumili moreplovce. Nije to bilo samo zbog njegove mame, prelepe Puljanke Mirande i oca Milana, hrabrog borca Šeste ličke divizije i posleratnog kapetana bojnog broda, koji nije bio jedini mornarički oficir iz Vrepca......

“Prezime Grubić je izvorno hrvatsko i navodno se hrvatsko pleme Grubić (Solin kod Splita) spominje u nekim zapisima čak u10.veku i pripada jednom od dva najstarija plemena u južnoj Hrvatskoj. Grubići su većinom Hrvati, dobrim delom iz Novigrada, a mogu biti i Srbi (okolina Knina), a vrlo su retko i Italijani (okolina Rovinja)…….

U jednoj od knjiga V. Klaića o Grubicima iz Županije Cetine, koji su 1360 g. u Zadru bili na sudu protiv Kneza Ivana Nelipića koji im oduzima plemicka prava koje su oni (po njihovom) uživali više generacija pre nego što Nelipić dobiva ta područija pod nazor od Kralja Ludvika.

Kralj naredjuje Grubićima na večnu šutnju po tom pitanju (perpetuum silentium) jer je kako piše Nelipić bio jedan od njegovih vernih knezova………

Takođe, Grubići se spominju u nekim zapisima iz XI veka ……….Po drugim podacima, prezime Grubić nastalo je u Dalmaciji, vrlo rano, u XIV veku, i u starijim istorijskim spisima (pre migracija) Grubići se nalaze samo na području Dalmacije. U to vreme nigde u izvorima ne spominje se srpska niti hrvatska pripadnost, već se nailazi samo na termin Morlaci ili Vlasi (kao etnos, ne kao zanimanje), bez obzira koje su vere.

Ni sami stanovnici dalmatinskog zaledja ne nazivaju sebe ni Srbima niti Hrvatima. Oni se svi, bez obzira na veru smatraju jednim narodom, a takvim ih i tretiraju i tadašnji hroničari. Do podele prema vjeroispovjesti dolazi sredinom XIXv., kada pravoslavni postaju Srbi, a katolici Hrvati. Vera se često mijenjala, obizrom na većinsku sredinu u kojoj su pripadnici porodica živeli, pa je nije moguće uzeti kao isključivi dokaz o etničkoj pripadnosti. Prezime Grubić je podjednako i katoličko i pravoslavno, a prvenstveno Dalmatinsko………..

Grubić je jedno od najstarijih prezimena u Dalmaciji. Spominju se u 14. veku kao plemići s područja reke Cetine. Dalmatinska Zagora ishodište je svih kasnijih migracija i emigracija Grubića. Tako iz Petrova polja u XVII v. dolaze u Vranjic i Solin, krajem XVI v. dolaze iz istog teritorija u Istru, te se u XVI v. iz Zagore sele, preko Like, u današnju Austriju i Madjarsku gde i danas postoji prezime Grubić i to transkribirano u Grubits……….

Postoji dosta toponima u Hrvatskoj s prezimenom Grubić u osnovi: Grubić dolac na Dinari, Grubića glavica (sa lijepim starim kompleksom zgrada) u Benkovcu,

Grubića brdo pokraj Golubića, Grubićevi dvori u Vranjicu i selo Grubići u Istri.

Morlaci, Mavrovlasi ili Crni Vlasi su autohtono stanovništvo Dalmacije, najverovatnije pripadnici ilirskog plemena Dalmata koji su romanizovani tokom rimske vladavine. Njihov jezik se očuvao do duboko u srednji vek.U svojoj knjizi iz 1774.godine (Morlaci i put po Dalmaciji) Alberto Fortis opisuje Morlake. On je bio veliki prijatelj Morlaka, boravio je među njima, to su današnji takozvani Krajišnici. U 19. veku ko je među njima bio katolik postajao je Hrvat, ko je bio pravoslavac postajao je Srbin……”

A šta ako je ime našeg Vrepca  poteklo od ljupke ptičice -“vrebac”  iz porodice fringillidae linnearus (lat.).

Da nije možda u korenu reči neki antička ili  još starija reč, kao što nam je poreklo ličke kape japodsko?

Evo izazova za profesionalce i amatere geografe, istoričare, lingviste,rodoslovce……

Koje god da je poreklo imena našeg sela, srednjovjekovne utvrde Lička Ostrovica, Bilaj, Barlete, Vrebac i Grebenar imale su, kroz više od 160 godina turske vlasti u Lici, veće značenje od ostalih. U vojnim arhivama nalazi se najviše  podataka o turskom vremenu u ovom delu Like,pa time i Vrepcu,Zavođu i Pavlovcu.

Koliko puta smo, u potrazi  po internetu za novim informacijama o našim selima, nailazili na prezmena Vrebo i Vrebac. Tražili smo u drugim delovima Balkana i sveta kakav stari grad, utvrdu, manastir, reku, planinu  i sl. pod imenom Vrebac.

Ja nisam uspela u svojim pretragama, pa se i zbog unikatnosti imena  našeg Vrepca ponosim. Žestoko se ljutnem kad mi neko kaže:”…a da da, znam, Lika je u Dalmaciji…….”  Ako i ima istine u podacima o dalmatinskom poreklu Grubića, ja sam bogami “čistokrvna  i ortodoksna Ličanka” koja još uvek oseća da je u Beogradu privremeno.

 

Beograd,4.2.2016.godine                               Mirjana (Grubić) Ćurin

Ažurirano Subota, 11 Veljača 2017 06:53
 

Nezaboravljene pobednice

E-mail Ispis PDF

Opšte  je poznato, ali se nažalost zaboravilo pa treba  podsećati,  koliko su početkom XX  veka žene na teritoriji Balkana imale podređenu ulogu. Potiskivane su iz javnog života, u velikom procentu su bile nepismene, a običaji su ih isključivali iz društvenih aktivnosti.

A onda su naše pretkinje-prabake, bake, majke, rođake…. od 1941. do 1945. godine vojevale protiv ludila i užasa fašizma i izvojevale slobodu i ravnopravnost. Ravnopravnost koju zbog njih, zbog svog smopoštovanja i budućnosti  naših kćeri,unuka, praunuka…. ne smemo gubiti.

Pamtimo i ne zaboravljajmo da je u pozadinskim akcijama na oslobođenoj jugoslovenskoj teritoriji učestvovalo je oko 2 miliona žena. U redovima Narodnooslobodilačke vojske borilo se oko 100.000 žena,  25.000 je poginulo, 40.000 ranjeno, 2.000 su postale oficiri, Partizansku spomenicu 1941 je dobilo 3.344, a Ordenom narodnog heroja odlikvana je 91 žena.

Iz  naših sela Vrepca, Zavođa i Pavlovca, borci su bile njih 47, a Jovanka (Bože) Mandarić-Hočevar, rođena u Vrepcu 1926.godine  i Milja (Jovana) Ugarak-Balać, rođena u Vrepcu 1925.godine, bile su borci čuvene PRVE ŽENSKE LIČKE PARTIZANSKE ČETE.

U knjizi  “Prva ženska partizanska četa” objavljenoj 1987.godine u Karlovcu Desanka Stojić, pored ostalog, piše:

-Omladinke Like odazvale su se pozivu Partije i SKOJ-a, spremne da pođu teškim, ali slavnim putevima borbe za slobodu i bolje sutra. Bile su svjesne da će svojim učešćem u prvim borbenim redovima najviše pridonijeti i borbi za emancipaciju žena, za njihov bolji i pravedniji život. Zbog poteškoća u smještaju i bojazni kako će se ženska omladina snaći u prvim borbenim redovima, u četu su primljene 74 omladinke i jedna žena. Nekolicina od primljenih bile su već u sastavu partizanskih jedinica koje su ih uputile na vojno-političku obuku. Tako je 25. augusta 1942. u selu Trnavcu, nedaleko Korenice, formirana PRVA ŽENSKA LIČKA PARTIZANSKA ĆETA. Koliko je poznato to je prva ženska vojna formacija u svijetu, do tada jedinstven primjer u NOP-u Jugoslavije…

-Formiranje Ženske omladinske čete kod izvjesnog dijela naroda i boraca izazvalo je čuđenje i nevjericu. Zar bi žene mogle biti vojnici? To je oduvijek bio muški posao. Na pravo žene za borbu teško se privikavala većina seljaka patrijarhalno odgojenih. Po njima je žena trebala ostati u kući, uz djecu …

-Štab 1. NOP odreda »Velebit« i KK SKOJ-a Gospić, formirali su sa svog terena, 15. septembra 1942. u selu Zavođe kod Pavlovca, Žensku omladinsku četu od 40 omladinki. Za komesara čete postavljena je Anđa Obradović iz Divosela, a Štab NOP odreda »Velebit« uputio je za komandira Branka Rudića, koji je početkom 1944. poginuo u Bosni. Nakon dvomjesečne obuke ova četa je polovinom novembra 1942. godine, u začelju bataljona »Božidara Adžije« u sastavu 4. ličkog NOP odreda, krenula za Kordun i 18. novembra 1942. stigla na Veljun. Nakon par dana četa je rasformirana, a djevojke su raspoređene po bataljonima i u četu za vezu 1. ličke udarne brigade, u čiji sastav je ušao i 4. lički NOP odred. Omladinke ove čete pokazale su se kao neustrašivi borci na borbenom putu 6. proleterske divizije…

-Glasilo »ŽENA U BORBI« broj 9. od decembra 1942. godine, pod naslovom KAKO SE BORE LIČKE PARTIZANKE iznosi: »Narod oduševljeno dočekuje partizane, koji su osvetili popaljene kuće, stare bake grle naše partizanke. One su njihov ponos«…

- »RIJEČ ŽENE«, glasilo AFŽ-a Korduna, oktobra 1942. godine, broj 3, u članku NAŠE BRIGADE, o tome pitanju izvještava slijedeće: »... u borbama kod Perjasice i Tušilovića naročito su se istakle drugarice Ličanke. U 2. brigadi ima oko 70 drugarica, a Perjasica je mnogima bila prva akcija. Usprkos tome crne košulje su zapamtile ove naše junačke Ličanke . . .« U istom broju lista »RIJEČ ŽENE« objavljen je članak JUNAČKE LIČKE PARTIZANKE JURI­ ŠAJU NA TENK I ROVOVE, u kome se, između ostalog, navodi: »U borbama s talijanskim fašističkim okupatorom kod Gornjeg Poloja, gdje je zaplijenjen veliki ratni plijen, istakle su se naše hrabre partizanke. S drugovima, ne prezajući od smrti, nalijetale su u talijanske redove i jurišale na tenkove ...

-U beogradskoj operaciji također su učestvovale partizanke Prve ženske čete, koje su iza sebe imale teški borbeni put, a nerijetko i po nekoliko ranjavanja. Tada su već mnoge bile na rukovode­ćim dužnostima kao delegati voda, komesari četa, omladinski i sanitetski rukovodioci. U to vrijeme gotovo su sve bile članovi KPJ i vrlo aktivne kao komunisti, pa su mnoge prisutne kao delegati na 1. partijskoj konferenciji 6. proleterske divizije u Šidu, 27. februara 1945. godine…

-Od sedamdeset i pet djevojaka-boraca poginulo ih je dvadeset i tri, a rat su preživjele pedeset i dvije drugarice, koje su se po završetku oružane revolucije uklopile u životne tokove sredina u kojima su se našle. Odmah su se aktivirale u društveno-političkom radu i ostale vjerne ideji za koju su se borile. Sad mi ostaje još jedino da zaključim, a ja bih se pri tome poslužila citatom iz predavanja OD AMAZONKE DO PARTIZANKE, našeg velikog pjesnika i borca Vladimira Nazora (1. januar 1944. godine, Otočac): »... I mi se možemo ponositi što smo u ove te­ške ali velike dane dali svijetu nov tip žene — ženu partizanku.« …

Tužno je i ponižavajuće što se, 75 godina  posle osnivanja 1942. godine u Bosanskom Petrovcu,  najveće i najprogresivnije ženske organizacije ikada na ovim prostorima - Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽJ), osnivaju koordinaciona tela za rodnu ravnopravnost i ponovo moraju osnivati ženska udruženja radi borbe za rodnu  ravnopravnost. Što se više strategijama planira, zakonima propisuje u stvarnosti je sve manje ima. Ne može biti izgovor i uteha da smo kao i bivše socijalističke države u okruženju žrtve tranzicije,nezakonite privatizacije,ratova,svetskih kriza, loših politika…

U Petrovcu je na Prvoj  zemaljskoj konferenciji žena sudelovalo 166 delegatkinja iz cele Jugoslavije. AFŽJ je delovanje usmerio na mobilizaciju žena koje su pomagale ranjenim borcima i civilima, šile uniforme i odeću, skupljale hranu, obrađivale zemlju, brinule o deci i starima, kopale rovove, prenosile oružje i municiju kad je trebalo, bile politički radnici-komunistkinje, skojevke, pionirke, kuriri… Žene su danonoćno pomagale Narodnooslobodilačkoj vojsci i u njoj se hrabro i ravnopravno borile.

Uz aktivno sudelovanje na ratnim frontovima, antifašistkinje su opismenjavale i politički edukovale žene kako bi mogle participirati u javnoj sferi. AFŽJ se borio protiv uvreženih patrijarhalnih shvaćanja i rodnih stereotipa. Već u Ustavu FNRJ iz 1945.  proklamovano je da su žene  ravnopravne s muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života, da  za jednak rad imaju pravo na jednaku plaću kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Pravo glasa  su ostvarile još 1945. godine., a žene  u Švicarskoj tek 1972. godine.

ZATO, POŠTOVANE I DRAGE  VREPČANKE, ZAVOĐANKE, PAVLOVČANKE - PO ROĐENJU, PO POREKLU PREDAKA, PO UDAJI, PIŠITE NAM O SEBI, SVOJIM PRETKINJAMA NA KOJE SE UGLEDATE I KOJIMA SE PONOSITE, ROĐAKAMA, PRIJATELLJICAMA ….

PIŠITE NAM O SVOJIM IDEJAMA KAKO DA OBNAVLJAMO NAŠA SELA I ČUVAMO IH ZA POTOMKE, ŠALJITE FOTOGRAFIJE, PESME ….

TAKO ĆEMO OBNAVLJATI MLADALAČKA PRIJATELJSTVA I SEĆANJA NA ZAJEDNIČKE ŠKOLSKE DANE, PONOVO AKTIVIRATI NEGDAŠNJE POSLOVNE SARADNJE, OTKRITI NEPOZNATE RODBINSKE VEZE…

TREBA DA SE POZNAJEMO, POŠTUJEMO I POMAŽEMO JER SMO MI ŽENE, OTKAKO JE SVETA I VEKA I UVEK ĆEMO BITI,  KORENI VEKOVNOG TRAJANJA.

 

Beograd,2.2.2017.godine                                                   Mirjana (Grubić) Ćurin

Ažurirano Subota, 11 Veljača 2017 06:51
 

Iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

E-mail Ispis PDF

Sajt Stare hrvatske novine http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx nam donosi digitalizovane novine koje su izlazile na teritoriji Hrvatske još od 19. veka. U nekim od tih novina se mogu naći članci vezani i za naš Vrebac. U prilogu se nalazi članak Iz suda objavljen 21. 04.1883. godine u Narodnim novinama.

U članku piše: "Pred kr. sudbenim stolom u Gospiću obdržavala se je dne 11. travnja o. g. glavna razprava proti Vuku Glumičiću, pučkom učitelju u Vrebcu, radi zločina prostoga umorstva ......."

Vladimir Ivančević

Attachments:
Download this file (Narodne novine 21.04.1883..pdf)Narodne novine 21.04.1883..pdf[ ]Administrator2222 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 30 Siječanj 2017 18:08
 


Stranica 9 od 15

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:79
Posjetitelji jučer:101
Posjetitelji ukupno:391772

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 101