СРПСКА НАРОДНА ЧИТАОНИЦА И КЊИЖНИЦА У ВРЕПЦУ

U svakom društvu i narodu, makro i mikro zajednici kakvo je npr. naselje ili društvena grupa, postoje neke vrijednosti koje pripadaju svima, po kojima se ta zajednica prepoznaje i koje čine dio njene kulture, tradicije i identiteta. Te vrijednosti se čuvaju, a zavisno od sadržaja i obilježavaju na izravan ili neizravan, zvaničan ili nezvaničan način.

Niti Vrebac tu nije izuzetak. Naselje koje je punim životom živjelo više od tristo godina iznjedrilo je kroz vrijeme zajedničke vrijednosti. Neke su opće civilizacijsko dostignuće, neke vezane za pripadnost narodu i religiji, a neke su temeljene, formirane i modificirane u prelomnim trenucima i događajima koji su obilježili ovu Zajednicu.

Danas, u uvjetima velike socijalne i demografske devastacije Vrepca kontinuitet u podsjećanju, održavanju i obilježavanju zajedničkih vrijednosti dobiva posebno na značaju i predstavlja kohezioni faktor povezivanja vrepčana i održavanja sela. Potvrda tome je, da je i uz mali broj stalnih stanovnika, godinama sve veći odziv vrepčana koji žive izvan Vrepca i da jača njihov interes da obnove svoje djedovine i dio svog vremena provedu u selu. Značaj dolaska tih ljudi sve je veći i svaki od njih je dragocjen jer predstavlja kontiunitet života i zalog budućnosti sela.

Dakle, te vrijednosti, značaj i ulogu, kada je o Vrepcu riječ, imaju barem tri stvari: uređenje i održavanje lokalnog groblja, komemoracija kojom se obilježava na Dan ustanka u selu i lokalni seoski praznik – “Pokrov”.

Odnos pijeteta i poštovanja prema precima poznaju sve ljudske zajednice. Lokalni primjer za to je nalazište Japodske nekropole na Stražbenici. Stoga je uređenost groblja slika sela i ljudi koji žive u njemu i koji mu pripadaju. Odlaskom stanovništva iz sela 1995. godine (a tada je, 04.08.1995. godine u selu poimenice živjelo 287 osoba) za kratko se je prekinula tradicija, ali se već naredne, 1996. godine - obnovila. U tim danima našlo se načina, volje i mogućnosti da se uredi seosko groblje, a već narednih godina samoorganiziranjem mještana, zajedničkom akcijom groblje se uređuje barem jednom godišnje, obično u junu.

Slično je i sa komemoracijom borcima i žrtvama fašističkog terora iz II svjetskog rata koja se redovno održava kod spomenika na Gradini, u najbližu nedjelju danu 02.08. koji je ujedno Dan ustanka Vrepca, Pavlovca Vrebačkog i Zavođa Vrebačkog. Ova sela su dala 135 boraca (Vrebac 57, Pavlovac 47, Zavođe 31), a rat je odnio 164 žrtve (Vrebac 85, Pavlovac 34, Zavođe 25), odnosno ukupno je stradao 281 vrepčan. Stradanja ovakvih razmjera trebaju biti obilježena i to je tradicija do koje se u Vrepcu drži.

Pokrov presvete Bogorodice (kako se zvala i vrebačka crkva oštećena u II svjetskom ratu i srušena poslije rata) ili “Pokrov” je parohijski praznik koji se redovno obilježava u vrebačkim selima 14.10.. Prošlogodišnja proslava Pokrova bila je posebno svečana. Na Gradini je podignut i krst u spomen na srušenu Crkvu, a službu su vršili sveštenici iz Korenice i Gračaca. Iako je praznik padao u radni dan, odziv je za lokalne prilike bio dobar što daje nadu za budućnost.

I sve bi to bilo dobro da se prošle godine nisu pokazali tragovi ponašanja koji su doveli u pitanje ove naše vrijednosti i koji su vremenom eskalirali i to posebno ove godine za vrijeme lokalnih izbora i ovogodišnjeg uređenja groblja. Iako je protekle godine puno učinjeno u podizanju društvenog standarda u selu (ugrađeni su prozori na katu Društvenog doma i postavljene prozorske klupčice, sagrađena je nova bina u dvorani Doma umjesto stare i dotrajale, podignut je već spomenuti krst na Gradini, otvorena je vrlo posjećena web stranica Mjesnog odbora, uređivana je Gradina i trg kod škole.....) pri čemu je u selo uloženo preko 60.000 Kn što je doprinijelo optimizmu i zajedništvu u selu i otvorilo nadu u bolju budućnost - sve to nije odgovaralo dijelu mještana. Prigovara se svemu, kritizira se, šire se dezinformacije i glasine, pišu se pisma "urbi et orbi" i stvara se umjetni dojam nereda i nesloge u selu. Pri tome tih "kritičara" nema kada se dogovara i radi, jer su tada redovito zauzeti drugim poslom. A djeluju obično kad je nešto gotovo, po sistemu "naknadne pameti"; pouzdano znaju što nije dobro i kako je trebalo. Usput, ne smeta im da se naslikaju u prvim redovima kad ispadne prilika.

Poseban slučaj je "autogol" koji su dali sebi i selu kod lokalnih izbora ove godine. Iskoristili su i inače prisutno nezadovoljstvo u selu odnosom Grada prema Selu tako da se nije niti formirala vrebačka lista kandidata za novi Mjesni odbor. Također, samo slučajno nije uspjela opstrukcija čišćenja groblja koje se po njihovoj inicijativi ove godine uređivalo po sistemu "svatko svoje".

Što se priprema za ovogodišnju komemoraciju do koje još ima dvadesetak dana?

A što kazati šutljivoj većini? Ako želimo sačuvati vrijednosti o kojima govorimo, trebamo reagirati. Trebamo reći da takvo ponašanje nije prihvatljivo, da šteti selu i da ga unazađuje. Ljudi koji se trude i rade imaju pravo tražiti da ih se barem ne ometa u tome, ako im se već ne želi pomoći. Politika oportunizma i nezamjeranja nikad nije dala rezultat, a također niti pristojnost na vlastitu štetu posebno prema onima koji to ne razumiju, odnosno razumiju kao slabost. Pokažimo i pojedinačno da razlikujemo dobro od lošega i da se možemo izboriti  za bolje i iskoristimo priliku koja nam se pruža dolaskom novih ljudi u selo izgradnjom vodovoda, a što će doprinijeti i revitalizaciji sela i afirmaciji naših vrijednosti.

I, da ne bude dileme. Ovdje nisu navedena imena iz samo jednog razloga - jer nema dileme. Sve se zna!

Grupa vrepčana

Danas, 18.05.2011. godine navršava se prva godina našeg portala.

Otvoren je sa ciljem da informira vrepčane o aktualnim događajima na području Vrepca, Pavlovca Vrebačkog, Zavođa Vrebačkog i Selišta, da potakne međusobnu komunikaciju, da motivira na povratak i dolazak vrepčana na ova područja te da u ovim uvjetima pomogne u poboljšanju uvjeta života, utječe na razvoj i budućnost naše prisutnosti.

Koliko smo u tome uspjeli, kvalitativno je pitanje i vi ćete odgovoriti na njega, ali bi i željeli podijeliti vaša mišljenja i razmišljanja sa svima nama.

Odluka o osnivanju portala donesena je na sjednici Mjesnog odbora 28.02.2010. godine.
U realizaciji smo se odlučili za pristup koji bi šire obuhvatio problematiku ovog područja. Formalno, nastojali smo kroz, najprije šest a onda osam tematskih područja pokriti područje interesa, a kroz preostala dva (Forum i Kontakti) osigurati mogućnost komunikacije posjetilaca i direktan utjecaj na sadržaj portala.
Sa vremenom nastojali smo i unaprijediti sadržaj portala. Tako smo prije cca šest mjeseci dodali „Forum“ nastojeći omogućiti međusobnu komunikaciju, a prije cca tri mjeseca želeći oslikati širi kontekst postojanja naše zajednice na ovim područjima dodali smo tematsko područje „Feljtoni, eseji, polemike“.

Sa vremenom posjećenost portala se povećavala. Interesantni su podaci o posjećenosti koje smo evidentirali. Tako je u prva četiri mjeseca – do 18.09.2010. godine (uz cca 15 dana nedostupnosti zbog tehničkih problema) stranica otvorena 538 puta. Do 2.000 otvaranja stiglo se 23.11.2010. godine, a nakon toga gotovo ravnomjerno mjesečno po 1.000 otvaranja. Dakle 3.000 otvaranja 31.12.2010. godine, 4.000 otvaranja 27.01.2011. godine; 5.000 otvaranja 24.02.2011. godine, 6.000 otvaranja 23.03.2011. godine, 7.000 otvaranja 27.04.2011. godine, pa sve do 7.523 otvaranja na godišnjicu portala.
Dakle, u posljednjih šest mjeseci bilježimo prosječno cca 33 dnevna posjeta, a maksimum je ostvaren 24.02.2011. godine kada je stranica otvorena 60 puta.
Do trećine dnevnih posjeta evidentira se u vrlo ranim jutarnjim satima, pa vjerujemo da nas čita i dio dijaspore. Vrebačka zajednica rasuta po okolini i svijetu je velika. Dali nas ovi rezultati stoga mogu zadovoljiti – procijenite sami!

Riječ – dvije o prilozima i autorima priloga.
Ukupan broj priloga objavljenih na portalu je 104, prosječno su objavljivana po dva priloga tjedno, od čega je objavljeno na stranici:
- Naslovnica                                            14 priloga  
- Vijesti                                                   39 priloga
- Akcije                                                  18 priloga
- Donacije                                                2 priloga (uz niz parcijalnih)
- Prošlost, ljudi i običaji                            24 priloga
- Feljtoni, eseji, polemike                           7 priloga
… a na „Galeriji“ je objavljeno u nekoliko tematskih cjelina 175 fotografija.

Kao što praćenjem portala možete uočiti, osim administratora kao autori ili priređivači priloga javlja se još svega nekoliko osoba (cca15-20 priloga). To je jedan od problema koji ograničava razvoj portala. Svakako želimo da se što više vrepčana, ali i ostalih koji mogu doprinesti ovoj tematici, uključi u uređivanje portala - a mogućnosti su gotovo neograničene; od potpuno slobodnog izbora tema ili područja u okviru opće orijentacije portala do preuzimanja uredničke odgovornosti za pojedine segmente portala.
U navedenom stoji i odgovor kako i na koji način nastaviti objavljivanje na portalu. Aktivno i šire uključivanje u rad portala je stoga - imperativ. Naime, ovakva forma portala, bazirana na pojedinačnom i uglavnom povremenom radu, uglavnom je iscrpila svoje mogućnosti i vrijeme je da se pronađe novi oblik rada. Ono što nam se čini sigurnim jest volonterski oblik suradnje i rada.

Neiskorištena mogućnost je i „Forum“ kao mjesto susreta, razmjene ideja, komentara, kritike i filtriranja sadržaja. Očekivali smo mnogo više javljanja i razvijanja autonomne komunikacije. Ovih nekoliko poticajnih, i u dobroj namjeri, isforsiranih komentara objavljenih na Forumu sa ciljem poticanja komunikacije očito nije uspjelo. Što je tome razlog? Struktura čitalaca, informatička pismenost, pristup internetu, želja za anonimnošću?
Iako je očito da postoji interes za temama koje se prezentiraju na portalu  – voli se čitati „iza zavjese“.

Možemo li to promijeniti? Možemo li unaprijediti sadržaje portala? Možemo li povećati čitanost i aktivno prisustvo na portalu?

I, najvažnije i prije svega – dali portal ostvaruje svoju misiju?

Odgovor je naravno potvrdan. Svaki dopis pisan rukom je vjerodostojan, čak i vjerodostojniji od onog pisanog strojem. I, naravno, svaki takav dopis, sukladno dobroj staroj austrougarskoj praksi čije principe rada administracije baštinimo i koji su do danas izdržali provjeru vremena (isto kao npr. vođenje zemljišnih knjiga) - administracija zaprima. U slučaju nečitkosti, takav dopis se uvijek može vratiti pošiljatelju sa tim obrazloženjem i tražiti objašnjenje nečitkih dijelova.

Međutim, to ne vrijedi za Grad Gospić, iako bi Grad za postupanje po tom pravilu, kada je u pitanju Mjesni odbor Vrebac, imao barem jedan razlog više! Naime, posljednji dokument koji se pokušalo predati - "Ostavka Mjesnog odbora Vrebac" - odbijen je zaprimiti prije nekoliko dana sa obrazloženjem da je pisan rukom (a ovo nije prvi slučaj!), i da se takvi dokumenti ne zaprimaju, nego isključivo dokumenti pisani strojem.

Novelacija postupanja administracije je hvale vrijedna, naravno, pod uvjetom da druga strana može takav zahtjev ispuniti. Ali, što učiniti ako ne može, jer nema uvjeta?

Stoga, nešto o tom razlogu više! Na sastanku Grada i Mjesnog odbora održanog 27.07.2009. godine na traženje Mjesnog odbora Grad je obećao osigurati računalo i pisač. Međutim, 02.09.2009. godine (dopis : Klasa: 360-01/09-01/04; Urbroj: 2125/01-02-09-01) Grad obavještava Mjesni odbor "....trenutno ne posjedujemo računalo koje bi mogli donirati za potrebe mjesnog odbora", i tako do danas.

Ovo je stoga prilika da Grad ponovno razmotri ovaj problem i osigura za potrebe Mjesnog odbora računalo, pisač i karticu za internet priključak (ili da proširi zonu besplatnog interneta na Vrebac), kako bi se unaprijedio rad Mjesnog odbora i ubuduće, kad se već ne radi po zakonu, izbjegli elaborirani problemi.

Još 12.12.2010. godine istekao je mandat aktualnom Mjesnom odboru Vrebac, a do danas se ne zna kada će  biti raspisani lokalni izbori za novi Mjesni odbor.

Ovo očito kršenje temeljne demokratske procedure za promjenu vlasti, odnosno lokalne samouprave, dovodi u pitanje legalitet i rad dosadašnjeg Mjesnog odbora nakon isteka mandata i otvara pitanja o razlozima zbog kojih se to, očito svjesno, čini.

Odgovor na to pitanje tražen je nekoliko puta u posljednja četiri mjeseca, od županijskih i gradskih dužnosnika te vijećnika Gradskog vijeća. Međutim, sva nastojanja da se saznaju razlozi odgode raspisivanja lokalnih izbora ostala su bez rezultata jer nitko od njih nije imao odgovor!?

Kako dalje? U situaciji kad zvanične informacije iz Grada Gospića nema, Mjesni odbor morati će donijeti odluku; dali i dalje da pasivno i ne svojom voljom sudjeluje u kršenju izbornog zakona ili da svojom ostavkom potakne nadležne, uključujući i Ministarstvo uprave, da dokinu ovo stanje nezakonitosti.