СРПСКА НАРОДНА ЧИТАОНИЦА И КЊИЖНИЦА У ВРЕПЦУ

1.

Želim prije svega da pozdravim sve prisutne, uzvanike i goste i zahvalim vam što ste došli na otvorenje

IZLOŽBE

VREBAČKIH KALENDARA I STARIH DOKUMENATA DRUŠTVA.

Također, želim se posebno zahvaliti organizatorima:

· Biblioteka MILUTIN BOJIĆ Beograd, g. Jovica Krtinić

· Narodna biblioteka MIODRAG BORISAVLJEVIĆ Apatin, Spomen biblioteka PRIGREVICA, gđa Sanja Šijan

· Mesna zajednica VELEBIT, gđa Jadranka Balaž

· ATELJE 61, g. Zoran Bulatović

koji su omogućili ovu Izložbu.

2.

Ova Izložba je dio kulturne aktivnosti koje Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu organizira u namjeri da podigne svijest, najprije na primjeru Vrepca, o povijesti našeg naroda na ovim prostorima, njegovom životu i radu, kao i kulturnim dostignućima, promovirajući događaje i značajne ljude koji su potekli iz naših sredina.

Naši preci ostavili su nam veliko duhovno bogatstvo zapisano u dokumentima i povijesti, a koje i mi dаnašnji Vrepčani, a i vi, možda i nesvjesno, kroz povijesno pamćenje, nosimo u sebi.

Ta ostavština u temeljima je i današnjeg Vrepca, onoga što je danas od njega ostalo - i ove Izložbe.

A koliko je Vrebac bio napredan govori i podatak da je prije 122. godine, 1903.g. u Vrepcu osnovana Zemljoradnička zadruga, i to svega 6 godina nakon što je 1897.g. u Sremskoj Kamenici osnovana Prva srpska zemljoradnička zadruga.

3.

A, evo i nekoliko podataka o Vrepcu u prošlosti i danas.

Prema Karlu Kaseru, austrijskom povjesničaru i antropologu, Vrebac je 1712.g. imao 746 stanovnika u 43 obitelji prosječne veličine 17,3 osobe.

Iako podaci po obuhvatu možda nisu potpuno usporedivi navedimo da je po popisu stanovništva 1925.g. Vrebac imao 1022 stanovnika u 209 domova (…a Vrebac, Pavlovac i Zavođe koji su se uvijek smatrali kao jedinstvena cjelina – 2.014 stanovnika), 4.8.1995.g. u Vrepcu je bilo 287 stanovnika, a danas je u Vrepcu oko 30 stalnih stanovnika.

Budućnost Vrepca stoga vidimo u velikoj Vrebačkoj dijaspori koja je razasuta po svijetu i koji čine većinu članova Društva.

Vrepčani su iznimno vezani za Vrebac, međusobno intenzivno komuniciraju i posjećuju ga kad su u prilici i upućeni su u zbivanja u selu i Vrebačkoj populaciji, a i međusobne veze - prijateljske i rodbinske - su čvrste.

Tome značajno pridonosi i Vrebačka web stranica koja u kontinuitetu djeluje više od 15 godina.

4.

Možda da kao primjer spomenemo i nekoliko ljudi koji su, svaki na svoj način, zadužili Vrebac:

· dr. Iso Bogdanović, advokat, veliki humanista i ktitor Društvenog doma u Vrepcu koji od prošle godine nosi ime svog graditelja i čovjek za kojeg možemo reći da je volio svoj narod, a po razmišljanjima i djelovanju bio ispred svog vremena

· dr. Nikola Narančić, advokat, s prijelaza iz 19. na 20. stoljeće, advokat, novinar, politički i društveno svestrano angažirana ličnost u Gospiću i jedan od osnivača Srpske narodne čitaonice u Gospiću 1884.g.;

· Nikola Graovac, svjetski poznati slikar kolorističkog ekspresionizma sa velikim umjetničkim opusom, čija se stalna postavka nalazi u Zadužbini kralja Petra I Karađorđevića na Oplencu pod nazivom „Legat Nikole Graovca“

· …i da dalje ne nabrajamo Vrepčane ostvarene u raznim područjima privrednog, društvenog i kulturnog života,

Vrebac je kao mikrolokalitet reprezentant života na ličkom području sa kojim se gotovo potpuno mogu poistovjetiti i druge ličke sredine.

Tako ćete na ovoj Izložbi vidjeti, u formi kalendara prikazane vrijedne činjenice sa područja Vrepca.

Željeli bi stoga, da na vrebačkom primjeru potaknemo rad i u lokalnim sredinama, jer smo uvjereni da u svakoj našoj sredini ima izuzetnih događaja i ljudi koji su vremenom potisnuti u prošlost i zaboravljeni, a njihovim isticanjem pridonosimo osvješćivanju naše zajednice kroz doprinos povijesnoj istini i kulturi.

Ali Izložba nije samo posvećena srpskoj zajednici; vrijedne kulturne i društvene domete naše zajednice, koji su utkani u ovo društvo, želimo predstaviti i drugima. U ovim sredinama nismo bili samo prolazni, iako smo danas gotovo u tragovima, već smo ostavili dubok i neizbrisiv trag. Trag o ponosnim, poštenim i vrijednim ljudima koji treba upornim istraživačkim radom iznositi na svjetlo dana, proširivati ga i produbljavati i tako ga sačuvati za buduće generacije.

To je i razlog postavljanja ove Izložbe u Republici Srbiji, u sredinama gdje je vrebačka i lička populacija, nakon egzodusa iz proteklog rata veoma prisutna.

Svakako smo zainteresirani, i vrlo je značajno da poruke sa ove Izložbe budu prenesene i široj javnosti u Srbiji i tako se, na ovom malom primjeru, upotpuni informativna praznina koju osjećamo, odnosno obogate informacije o poznavanju povijesti, života i dostignućima našeg naroda na ovim, ličkim prostorima.

U Republici Srbiji su planirane četiri Izložbe. Izložba u Beogradu je početna. Nakon Beograda Izložba će biti postavljena u Prigrevici u koju su Vrepčani i Ličani kolonizirani nakon II svjetskog rata, zatim Velebitu koji je naseljen Vrepčanima i Ličanima, solunskim dobrovoljcima nakon I svjetskog rata i na kraju u Novom Sadu, gradu sa također značajnom vrebačkom i ličkom populacijom.

Ali, to nije kraj. Sa Izložbom nastavljamo u Republici Hrvatskoj, a nadamo se i u Republici Srpskoj.

5.

Organiziranju ove Izložbe prethodio je značajan rad na prikupljanju i sistematiziranju podataka, a sve je započelo još sredinom prošlog desetljeća sa pronalaženjem niza dokumenata o ovom Društvu u Arhivu Jugoslavije u Beogradu.

Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu osnovana je vjerojatno početkom prošlog stoljeća, a možda i u 19. stoljeću. Pouzdano znamo da je bila aktivna još 1929.g. pa tu godinu zasad uzimamo kao godinu osnivanja Društva, ali imamo gotovo nedvojbene dokaze da je bila aktivna i 1914.g.. Još uvijek tragamo za stvarnim datumom osnivanja.

Nas nekoliko, Mirjana Ćurin, Nikola Cetina i ja, organizirali smo 18.3.2017.g. Osnivačku skupštinu u Vrepcu i od tada Društvo neprestano djeluje kao Srpsko kulturno društvo sa zadacima, kako je to navedeno u Pravilima Društva iz 1933.g. i u čl. 2 Statuta - citat:

…i sa ciljevima navedenim u čl. 8 Statuta - citat:

Članstvo u Društvu nije ograničeno samo na vrebačku populaciju, u potpunosti smo otvoreni nacionalno, socijalno, religijski i rasno uz samo jedan uvjet: prihvaćamo sve one „…koji svoje vrijednosti mogu identificirati sa duhovnim, kulturnim i historijskim naslijeđem ovog podneblja".

Smatramo da našim radom doprinosimo i promoviranju Like, kao specifične geografske, društvene i nacionalne sredine, integraciji srpske populacije, kao i međunacionalnom i međukulturalnom povezivanju i razumjevanju.

Stoga vam zahvaljujemo na podršci koju ste nam pružili postavljanjem i održavanjem Izložbe u vašoj sredini i pozivamo vas na daljnju kulturnu suradnju.

Više o našem Društvu, kao i o lokalnoj sredini možete pronaći na vrebačkom portalu koji informativno djeluje već više od 15 godina.

6.

Prvi Kalendar za 2024.g./7532. srpsku g., a i ostale kalendare, pripremili smo u suradnji kolega Nikola Cetina i ja, sa naglaskom na poznate vrebačke geografske motive - i to je naš pionirski rad. Forma Kalendara je klasična, ali njegova prava vrijednost je u dopuni sa nizom priloženih vrijednih, a dijelom i nepoznatih podataka.

Npr., jedan od publiciranih podataka: koliko je Vas upoznato da su Srbi do 1868.g. službeno koristili svoj izvorni kalendar po kojem je ta, 2024. godina, 7532. srpska godina?

Stari srpski kalendar računa vrijeme od stvaranja svijeta prema biblijskom tumačenju, odnosno 5508. g. prije Hrista, a 1. godina nakon stvaranja svijeta počinje 1.9.5508.g. p.n.e..

Ovaj Kalendar i danas koristi Srpska pravoslavna crkva.

U drugom Kalendaru za 2025.g. / 7533. srpsku g. primijenili smo drugi pristup. Na tematskim stranama Kalendara obrađeni su bitni elementi naše, opće i vrebačke povijesti – od doseljavanja Krajišnika na ove prostore, poznatih ličnosti, značajnih događaja i procesa, ekonomskog života, itd..

7.

Na Izložbi su prezentirani i stari dokumenti Društva - Pravila društva, korespondencija oko prvog imena Doma, zapisnici sa sjednica skupštine Društva… - stari gotovo sto godina, koji će vam, uvjeren sam, izazvati pažnju.

Vrijedno je napomenuti da su ovi dokumenti, kao što smo već naveli, pronađeni u arhivi Muzeja Jugoslavije u Beogradu i da su upravo ti dokumenti bili temelj i razlog obnove našeg Društva.

Prilika je da kažemo, iako to nije predmet Izložbe, da su spomenuti dokumenti i u temelju naše obrane, odnosno sudskog spora za vlasništvo nad Društvenim domom, koji Društvo vodi protiv tužbe Grada Gospića, a koji uporno želi već 19 godina da Društveni dom vlasnički preuzme, unatoč tome što je Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu – i ona prethodna i ova obnovljena - vlasnik u kontinuitetu, od 1930.g..

Iako bi očekivali da Grad Gospić podrži kulturno djelovanje našeg Društva u demografski i ekonomski devastiranom kraju – a takva je čitava Lika, tome, na žalost nije tako. O stvarnim razlozima ovog čina Grada Gospića možemo samo nagađati, ali je očito da Društvo - Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu i ovaj sudski spor stvaraju nelagodu u gospićkoj društvenoj i političkoj zajednici, kao i sudskoj instanci, koje su razapete između činjeničnog stanja, političkih očekivanja i upornosti Vrebačke zajednice da sačuva svoju imovinu i udahne malo života u ovaj opustošeni kraj.

8.

Da se vratimo na temu. Zašto smo se odlučili za ovu formu prikazivanja podataka?

Vrijednost ove – kalendarske - forme prikazivanja podataka leži u činjenici da je kalendar dio intimnosti doma barem godinu dana, a priredili smo ga u nadi da će zbog ukupnog sadržaja Kalendar biti sačuvan kao dio kućne arhive.

O svemu tome, o sadržaju Kalendara i o starim dokumentima Društva upoznat će vas moj kolega, koautor, Nikola Cetina.

9.

Još da napomenemo da je ovu Izložbu financijski podržao Savjet za nacionalne manjine RH a bez čije podrške ova Izložba ne bi bila organizirana, pa niti danas ovdje postavljena, na čemu se posebno zahvaljujemo.

Na kraju, koristim priliku da vam prezentiram i ponudim i Vrebački kalendar za iduću, 2026.g. / 7534. srpsku g. koji je ovdje pred vama.

Kao što ćete vidjeti sva tri Kalendara su unikatni, razlikuju se po temema, pristupu i dizajnu, a želim najaviti da smo počeli sa pripremama i za posljednji u opusu, Vrebački kalendar za 2027.g. / 7535. srpsku g., a koji će vas, uvjereni smo, iznenaditi svojim sadržajem.

A, ako bude sreće, možda se vidimo ponovno za dvije godine na Izložbi koja bi prezentirala cijeli Vrebački kalendarski opus!

Hvala!

(Autor: Željko Narančić)