MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
GRAD GOSPIĆ, MJESNI ODBOR VREBAC

Nikola Cetina izdao monografiju ....

E-mail Ispis PDF

Ovih dana iz pera našeg sumještana Nikole Cetine izašla je monografija OTOCI PRAVOSLAVLJA U KATOLIČKOM MORU - Crkve i manastiri Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, vrijedna knjiga nastala objedinjavanjem niza tekstova koje je Nikola objavio u časopisu Identitet u periodu od 2006 - 2015.g..

Ovaj vrijedni djelomični prikaz sakralne kulturne baštine Srba u Hrvatskoj iznenađuje svojom širinom i bogatstvom i otkriva dosad, ako ne skrivenu a ono barem javno potisnutu dimenziju rasprostranjenosti i duhovnog života Srba na ovim prostorima.

Stoga ovu monografiju smatram poticajem i autoru i ostalim kroničarima da nastave istraživati ovo područje i iskoriste ga kao putokaz da osvijetle životne, socijalne i kulturne uvjete postojanja našeg naroda u prohujalom vremenu kao i ono što je od toga do danas ostalo.

U namjeri da monografiju približimo čitaocima, izdvajamo .....

Riječ autora

Kada sam prije osam godina došao u redakciju "Identiteta" i predložio uredniku da pišem o pravoslavnim hramovima nisam ni pomišljao da bi od mojih priloga mogla nastati i knjiga. Htio sam samo dati skroman doprinos očuvanju od zaborava činjenice o brojnoj prisutnosti pravoslavnih Srba u ovim našim, često za njih ne baš gostoljubivim krajevima, i njihovoj upornosti da ostanu ono što jesu slijedeći svijetle tradicije svojih predaka.

Opirali su se, dosta uspješno, unijaćenju, katoličkom prozelitizmu, asimilacijama, ali nisu mogli izbjeći genocidna stradanja u Drugom svjetskom ratu i egzodus 1995. godine.

Otimanju od zaborava valja spomenuti da je na području sadašnje Hrvatske 1825. godine bilo oko 400 sveštenih lica Srpske pravoslavne crkve koji su stolovali u oko 300 mjesta u kojima su živjeli pravoslavni Srbi, koji su u to vrijeme činili oko 25 posto stanovništva Hrvatske.

Živjeli su tada pravoslavni Srbi i imali svoje hramove na Visu, u Senju, Korčuli, Tribnju-Šibuljini, Metkoviću, Gospiću, Ivanić Gradu i mnogim drugim mjestima o čemu se sada nerado govori i piše.

Pisanje o pravoslavnim svetinjama iziskuje dosta istraživanja, razgovora i snimanja u čemu sam imao i imam dragocjenu pomoć i podršku iz redova SPC-a.

Nit vodilja da ustrajem u ovom zahtjevnom projektu su riječi mog djeda Đure-Ođure koji me je kao dijete savjetovao da zapamtim tko sam i što sam. Bio je ponosan na svoje krajiško porijeklo, na svoje pravoslavlje, svoju krsnu slavu Svetog Nikolu. Trajno su ostali u mojim sjećanjima i izleti po Dalmaciji s ocem Dušanom. Okrepu i konačište nalazili smo u manastiru Krka u kojem bi nas ugostio iguman Nikodim Opačić, starina s impresivnim stasom i glasom. Dječački znatiželjan upijao sam njegove riječi o ponosnom narodu koji se na ovim prostorima oduvijek bori za opstanak i kako je poslanje svih nas da "nam se sjeme ne utre".

Njihove poruke i pouke ostadoše urezane u moju memoriju, pa je i pisanje o pravoslavnim svetinjama dio mojeg duga prema njima i prema svima koji će se listajući ovu knjigu podsjetiti na našu slavnu prošlost i poraditi da opstanemo i u budućnosti.

Nikola Cetina

Napomena:

Knjiga "Otoci pravoslavlja u katoličkom moru: Crkve i manastiri Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj može se po promotivnoj cijeni od 80 kuna naručiti kod autora na email Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili na mob. 098/163 38 37.

Ažurirano Petak, 24 Travanj 2015 09:14
 

Pet godina vrebačkog portala!

E-mail Ispis PDF

Sa današnjim danom navršiće se pet godina postojanja i djelovanja vrebačkog portala.

U dosadašnjem periodu ostvareno je oko 1.000 pregleda mjesečno (u trenutku kad ovo pišemo ukupno brojimo 59.427 pregleda) što pokazuje emotivnu povezanost vrepčana sa rodnim krajem.

Nadajmo se da ćemo sa zadovoljstvom dočekati i desetu godišnjicu portala, da će se povećati angažman vrepčana na pripremi priloga i uređivanju portala te da ćemo se i njegovim doprinosom više i češće susretati u Vrepcu u obnovljenim kućama i imanjima; da ćemo uspjeti obnoviti vrebačku zajednicu i zajedništvo, korijene i međusobne veze kakve pamtimo po predaji - na dobrobit svih nas i Vrepca koji nas sve zajedno povezuje.

Ažurirano Četvrtak, 16 Travanj 2015 07:21
 

Sretna Nova 2015. godina

E-mail Ispis PDF

Svim vrepčanima, svim našim prijateljima i svim dobronamjernim ljudima želimo sretnu i uspješnu novu 2015. godinu!

Ažurirano Nedjelja, 28 Prosinac 2014 10:55
 

Nepročitani govor za Dan ustanka

E-mail Ispis PDF

Drage Vrepčanke, Zavođanke i Pavlovčanke, dragi Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani i svi oni koji se tako osjećaju, dragi nam gosti !

Okupili smo se danas na našoj slavnoj Gradini da se prisjetimo dana kada su prije 73 godine nikad pokoreni mještani naših sela hrabro i odlučno krenuli u borbu protiv ustaškog režima. Krenuli su samoinicijativno, potaknuti od hrabrijih i odvažnijih ljudi naših sela. Tih sudbonosnih julskih dana narodni ustanak bio je jedini put ka opstanku naših sela u kojima vjekovima žive potomci slavnih krajišnika. Dolaskom ustaša u Vrebac počinju zločini nad nevinim stanovništvom koji kulminiraju tragičnom sudbinom 19 Vrepčana ubijenih 17. juna na Medačkoj plantaži. Njihovi posmrtni ostaci počivaju u zajedničkoj grobnici na Vrebačkom groblju gdje  im zahvalni preživjeli Vrepčani podigoše spomenik na vječnu slavu i nadahnuće kako to kazuje naš pjesnik Dane Narančić:

Ucrtani ste u povijest, večnost

Gde mladost vidi nadahnuće

Jasne puteve mira

i puno nadahnuće.

Formiraše naši krajišnici Odbor za pripremu ustanka, masovno im se priključiše svi za borbu sposobni i spremni za obranu svojih sela i zaštiti stanovništva. Okupili su se krajem jula i početkom augusta kada Milan Kokot ispaljuje prve metke na neprijatelje , a hrabri Mile Mandarić Pekar ubija trojicu ustaša. Ne očekujući oružani otpor ustaška bojna se povlači čime su stvoreni uvjeti za još odlučnije borbene akcije širih razmjera. Pobjedom nad ustašama spašeno je stanovništvo  ne samo narod naših sela, već i iz Barleta, Ostrvice i Široke Kule. Ustaše se prestrojavaju i ponovno pokušavaju osvojiti naša sela. U žestokim borbama na Vlaškom brdu u jurišu gine Mile Graovac, prvi poginuli borac iz naših sela. Ustanici se organiziraju kao gerilski bataljon "Velebit", koji kao i drugi gerilski odredi krajem 1941. godine postaju partizanski. Na oslobođenom području naših sela vrijedni  mještani pobrinuli su se  za ubiranje ljetine, počinje s radom i osnovna škola, a za izbjeglice iz susjednih sela formiraju se tri kuhinje.

U nedostatku oružja naši borci saznavši da je na području Sjeverne Dalmacije ostalo dosta naoružanja iz aprilskog rata  1941. godine nastavili su tradicionalnu međusobnu trgovinu  s Dalmatincima u kojoj su umjesto vina, smokava, grožđa i opanaka kupovali oružje. Ovo je valjda jedinstven primjer da borci, i po cijenu života, kupuju sebi oružje, kako bi se mogli boriti protiv neprijatelja. I ovaj detalj ukazuje na upornost i odlučnost naših ljudi da  se nikome ne pokore, da ostanu uspravni i dostojni svojih slavnih predaka. Organizirani i naoružani krajem septembra 1941. u Dragi Ćurčića polažu zakletvu u kojoj se zaklinju da neće ispustiti oružje iz ruku dok posljednji okupatorski vojnik ne napusti našu zemlju, da će nemilosrdno kažnjavati domaće izdajnike za sve zločine nad našim narodom i njegovom imovinom; da neće vršiti nikakvu osvetu nad mirnim i nevinim stanovništvom bez obzira na nacionalnu pripadnost; da će se boriti za ideju bratstva i jedinstva; da će prije umrijeti nego odati svoje drugove; da neće okaljati zastavu pod kojim se bore; da će se u vlastitim redovima energično boriti protiv malodušnosti, kukavičluka i zlonamjernosti; da neka svakoga tko izda interese svoga naroda stigne zaslužena kazna i neka sramno pogine od svojih drugova.

Ustanak se rasplamsavao, stvarani su slobodni teritoriji, a udruženi Nijemci,  Talijani, ustaše i četnici svoj bijes iskaljuju na nevinim ljudima. Pale naša sela, pljačkaju i tjeraju narod u zbjeg na Vrebačku stazu gdje ponovno stradavaju djeca, žene i stariji mještani naših sela.

Krvavi rat se neminovno približavao porazu okupatora i njegovih pomagača, a naši Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani i u ovom krvavom ratu postadoše pobjednici držeći se slavnih tradicija junaštva svojih predaka.

Nametnuti rat donio je velike materijalne i ljudske žrtve. Naša sela su bila spaljena i opljačkana, rušena je i srušena Crkva Pokrova Presvete Bogorodice. Iz Vrepca, Zavođa i Pavlovca u ratu se s puškom u ruci borilo preko 500 boraca, a njih 134 dalo je i život da bi mi mogli živjeti u slobodi. Strašan rat odnio je u našim selima 177 djece, žena i staraca koji nastradaše kao žrtve fašističkog terora. Njima u čast, a nama u trajno sjećanje podignut je ovaj velebni spomenik na Gradini, koji nam kazuje da praštamo, ali da ne zaboravimo nevine žrtve pokušaja utiranja našeg identiteta, naše vjere i nacije.

Svima nam je poznata poslijeratna obnova, ali i počeci odumiranja naših sela. Djece je sve manje, škola postaje područna, nema više crkve i pošte, nestaju i gostione, ostaje samo zadružna trgovina i poneka priredba u Domu. Dugo godina naša sela su bez primjerenih saobraćajnica, struje i vode. Planski se vrši iseljavanje kolonizacijom, industrijalizacija uzima svoj danak u radnoj snazi, selimo se u gradove, a naša sela gotovo opustješe. To najbolje ilustrira podatak  da je  1941. godine u našim selima živjelo 1.162 Vrepčana, 362 Zavođana i 600 Pavlovčana, a 1989. godine samo 240 Vrepčana, 50 Zavođana i 159 Pavlovčana.

Uljuljani u bratstvo i jedinstvo mislili smo da i drugi tako razmišljaju. Međutim, kažu da se historija ponavlja pa 1991. godine dolazi do ponovnih nevolja za naša sela. U gradovima dolazi do masovnih otpuštanja s posla, istjerivanja iz kuća i stanova, pa sve do masovnih ubistava. Opet nastaju zbjegovi, ovaj put iz gradova u rodna sela ili van Hrvatske. Nisu zacijelile ni žive rane iz Drugog svjetskog rata, a opet se trebalo izboriti za goli život. Nažalost, i u našim selima pojavljuju se samozvani zaštitnici kojima je cilj bio samo rat i krvoproliće, gdje opet stradaju nevini. Do konačnog egzodusa iz naših sela dolazi nakon vojne akcije "Oluja". Gotovo svi mještani panično i u opravdanom strahu za život odlaze u zbjeg iz kojeg gotovo da i nema povratka.

Vi koji ste imali snage i volje vratiti se došli ste da svoje kosti ostavite na Ćelemijama gdje su preko 400 godina sahranjivani naši preci.

Na nama rasutim po svijetu i vama koji u našim selima čuvate tekovine naših slavnih predaka ostaje trajna obaveza da se ona ne zatru, jer bi nam se tako zatro svaki trag našeg življenja na ovim trusnim područjima. Svatko od nas može i mora dati svoj doprinos opstanku naših sela. Svijetli primjer je održavanje našeg groblja gdje svake godine organiziramo akciju za njegov primjeren izgled. To je najmanje što možemo učiniti za naše pretke, koji su  sve učinili da se imena naših sela izgovaraju s dužnim respektom. Obnavljamo i naš Dom, čistimo seoske šterne, uređujemo našu Gradinu. Nažalost, škola nam vjerojatno nepovratno propada, propali su nam  i mlinovi. Stoga, zaboravimo nesuglasice i sporenja, lične interese i jalove rasprave, već složno i zajedno prionimo akcijama kojima ćemo pokazati da nas još ima i da će nas biti kako to lijepo reče naš pjesnik Dane Narančić:- Neuništiv je ovaj narod kao izvor ove planine, iz svakog korena uvis pođe vitkih stabala na stotine...-.

Nikola Dušana Ođurova Cetina

 

Napomena Administratora:

Prilažem pismo autora:

Poštovani,

zamoljen od mojih Vrepčana pripremio sam govor koji je trebao biti pročitan na svečanom obilježavanju Dana ustanka naših sela. U nemogućnosti da taj dan budem u Vrepcu dogovoreno je da taj govor netko drugi pročita. Kako to nije urađeno molim Vas da na našem sajtu objavite integralni tekst govora da ostane ovaj skroman prilog o junaštvu naših mještana u Drugom svjetskom ratu.

Hvala,

Nikola D. Cetina

Ažurirano Petak, 15 Kolovoz 2014 07:00
 

Agonija vrebačke škole

E-mail Ispis PDF

 

Attachments:
Download this file (Vrebačka škola - 01.05.2015.g..jpg)Vrebačka škola - 01.05.2015.g..jpg[ ]Administrator98 Kb
Download this file (Vrebačka škola - 08.03.2014.g..JPG)Vrebačka škola - 08.03.2014.g..JPG[ ]Administrator200 Kb
Download this file (Vrebačka škola - 14.08.2014.g..jpg)Vrebačka škola - 14.08.2014.g..jpg[ ]Administrator115 Kb
Download this file (Vrebačka škola - 17.05.2014.g..JPG)Vrebačka škola - 17.05.2014.g..JPG[ ]Administrator208 Kb
Download this file (Vrebačka škola - 31.01.2015.g..jpg)Vrebačka škola - 31.01.2015.g..jpg[ ]Administrator132 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 04 Svibanj 2015 15:11 Više...
 


Stranica 5 od 14

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:39
Posjetitelji jučer:88
Posjetitelji ukupno:101352

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 27