MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
GRAD GOSPIĆ, MJESNI ODBOR VREBAC

Zavičajno druženje u Pavlovcu, Lika jučer, danas i sutra...

E-mail Ispis PDF

“Lika naš dom- upoznajmo se, poštujmo se, pomažimo se"

Tradicionalno druženje građana i potomaka sela Vrebac, Zavođe, Pavlovac, komšija iz susednih sela i  prijatelja  održano je u  Pavlovcu dana 29.7.2017.godine. Takmičenje iz sportskih ličkih disciplina je, kao i prethodnih godina, uspešno organizovao Željko Graovac-Žeka, a pobednicima su uručeni prigodni pokloni.

Pavlovačko druženje je prilika da se vidimo, sećamo vremena kada smo u Lici živeli ili dolazili u posete, igranki u vrebačkom domu i pavlovačkoj školi, ali i prilika da razmenjujemo iskustva i dogovaramo se kako rešavati  probleme u obnovi svojih kuća i zajedničkih objekata u našim selima.

Realizaciju druženja pomogli su i Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu, g. Milan Brkić, vlasnik “Eurotours d.o.o. za transport, trgovinu i usluge Elemir” iz Elemira (www.eurotours-elemir.ls.rs) i gđa Marica Ivić, direktorka  preduzeća „Оbrаzоvni infоrmаtоr“ d.o.o. iz Beograda (www.obrazovni.rs)

Milan Brkić je  uspešni mladi privrednik iz Gornje Ploče  koji godinama unazad svojim autobusima i kombijima prevozi  Ličane i zemljake sa dalmatinske strane Velebita do njihovih domova i na druge načine pomaže povratak i obnovu.

Gornja Ploča nije poznata  samo  po planinskom jezeru podno Pločanskog klanca iz kojeg izvire Jadova, vrelima i bunarima koji nikad ne presušuju, pećini Debeljači, Štulića kuli, turskom plemiću Aliji Pločaninu, pravoslavnoj crkvi Svetog Duha - Trojice koja je bila podignuta 1719. godine i srušena do temelja 1949. godine, solunskim dobrovoljcima u Prvom svetskom ratu, ustaškom pokolju nevinih stanovnika 1941.godine, aktivnom i hrabrom  učešću svakog trećeg stanovnika u NOB-u i razaranju prilikom raspada Republike Srpske Krajine 1995. godine……..

Poznata je i po našem Milanu koji svojim primerom i ličnim doprinosom podstiče i pomaže da  u Liku dolazimo i čuvamo je za potomke.  Da li smo sigurni da ih  vetrovi  istorije neće vratiti na ličku zemlju natopljenu znojem  i krvlju  predaka ?

Оbrаzоvni infоrmаtоr“ је sаvrеmеnа izdаvаčkа kućа sa referentnom listom od preko 4.500 korisnika, osnovana 25. marta 1990.g., spеciјаlizоvаni еdukаtоr zа prаvnо - еkоnоmskо pоslоvаnjе budžеtskih kоrisnikа u dеlаtnоstimа, sа primаrnim cilјеm dа blagovremenim informacijama, obukama i preciznim instrukcijama pоmаžе mеnаdžmеntu (direktori/menadžeri. pravnici, ekonomisti/računovođe…) u primeni propisa u svim pоslоvnim sistеmimа.

Zavičajna druženja, zavičajna  udruženja i zavičajne knjige, u mnogim mestima, naročito selima na teritoriji bivše Jugoslavije, od izuzetnog su značaja za očuvanje tradicije, uspostavljanje pokidanih rođačkih i prijateljskih veza i saradnju.

Gospođa Ivić je jedan od osnivača zavičajnog udruženja “Tara ekosistem” koje okuplja veliki broj građana poreklom iz  sela Zaovine pored Zaovinskog jezera na planini Tari u Republici Srbiji.

Ličane sa Zaovinama ne povezuju samo sličnost u lepoti neoskrnavljene prirode, jezerima, rekama, izvorima, bogatstvu flore i faune, već i uspomena na Josifa Pančića. Ovaj, u svetskim naučnim krugovima priznati botaničar, rođen je 1814. godine u selu Ugrine, na severnim ograncima Velebita, osnovnu školu pohađao je u Gospiću, a veliki broj biljnih vrsta prikupio je i na Velebitu i okolini, prilikom poseta porodici.

Njegovo najveće otkriće po kojem  je poznat u široj javnosti je Picea omorika, tercijerni relikt i endemit koji prirodno raste samo na planini Tari i u kanjonima u slivu reke Drine, a Josif je ovu vrstu omorike  otkrio 1875. godine upravo kod sela Zaovine,

Pančićev vrh, najviši vrh Kopaonika, osnovano  je dobio  ime po Josifu Pančiću. On   je zaslužan za registrovanje 2422 vrste flore u Srbiji, a bio je  i prvi profesor prirodnih nauka na Liceju u Beogradu i prvi predsednik Srpske kraljevske  akademije.

Mi  koji smo rođeni ili potičemo iz sela  pored  Jadove(Jaruge) treba da se zalažemo za očuvanje našeg endemskog blaga, jadovskog pijora (phoxinellus jadovensis) i jadovskog vijuna (cobitis jadovensis).

Čuvanje biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za sela uz Jadovu, nije samo deo strategije održivog razvoja Ličko - Senjske županije, nego i  obaveza prema budućim pokoljenjima, a u sadašnjosti prilika da kroz specifične vidove ekološkog turizma doprinosimo gospodarskoj obnovi naših sela.

Na vezu između Zaovina i Like ukazao mi je Čedomir Ćurčić, jedan od vrsnih učitelja i nastavnika vrebačke i pavlovačke škole. Čedo je zajedno sa Jovanom Jocom Njegomirom, Vladimirom Mandarićem, Miloradom Miščevićem, Danom Popovićem, Nikolom Njegomirom, Dušanom Ćurčićem, Maksimom Ljubojevićem, Nikolom Ninom Grubićem i Markom Ćurčićem učestvovao u višegodišnjem prikupljanju građe (sećanja, dokumenata, fotografija, tekstova.....) za monografiju Vrepca, Zavođa i Pavlovca „Hronika vekovnog trajanja“  koju je napisao i 1991. godine  objavio Sava Savica Todorić.

Drugo, dopunjeno i prošireno, izdanje „Hronika Vrepca, Zavođa i Pavlovca“ u kom je obuhvaćen nemali period njihove istorije od 1991. do 1995. godine objavljeno je, nažalost, nakon smrti autora Save Todorića, zahvaljujući njegovim ćerkama Milici i Nataši Todorić. U ovom izdanju  se nalaze i rečnik starih reči, izraza i pojmova, precizna karta sa zaseocima, kućama i nadimcima domaćinstava, kao i imena više od trideset Vrepčana, Zavođana i Pavlovčana sa kojima je autor sarađivao u toku pisanja. Obe navedene knjige u stručnoj javnosti ocenjene su kao vrhunski primer naučne monografske literature.  U recenziji monografije ugledni istoričar prof. Dr. Đorđe Stanić, general u penziji, navodi: „..Istorija je učiteljica života utoliko, ukoliko se istorijska iskustva stvaralački primenjuju u sadašnjosti i budućnosti selektivno“.

Upravo zahvaljujući tekstu o vrebačkom kulturno - prosvetnom domu i čitaonici u prvom izdanju monografije, krenuli smo u potragu za dokumentima i obnovili, osnovali Srpsku narodnu čitaonicu i knjižnicu u Vrepcu. Ovo udruženje svima nam je od izuzetnog značaja za realizaciju programa multikulturne saradnje, povezivanja mladih Ličana diljem sveta, očuvanja tradicije i dr. (ciljevi Čitaonice), a naročito obnove naših sela i saradnju i pomoć u očuvanju i obnovi drugih.

Zajedno ćemo efikasnije realizovati rekonstukciju npr. vrebačke škole i odgovarajuće prigodne kulturno - obrazovne i sportske programe  koji bi mogli privući turiste i podstaći naše mlade da makar na par dana, za početak, dolaze i borave u Vrepcu, Zavođu i  Pavlovcu i upoznaju  Liku.

Liku sa materijalnim i intelektualnim nasleđem  Ilira, Grka, Rimljana, Mongola, Kelta, Turaka, Mlečana, Austrijanaca, Mađara, Francuza, Vlaha.....

Liku Plitvičkih  jezera, Velebita, Cerovačkih špilja, gacke pastrmke i velebitske orhideje, poznatih i manje poznatih ličanki i ličana raznolikog značaja i uloge u vremenima u kojima su živeli i žive: Nikole Tesle, Omer paše Latasa, Njegovana Maksimilijana, Danila Medakovića, Josifa Rajačića, Dušana Bogdanovića, Ise Isike Bogdanovića, Stojana Aralice, Miroslava Kraljevića, Miloša Krpana, Nikole Graovca, Nade Dimić, Anke Butorac, Rade Končara, Marka Oreškovića, Jovanke Budisavljević-Broz, Momčila Novkovića, Stevana Mandarića, Dragutina Price, Đoke Jovanića, Miroslava Matijevića, Božidara Maljkovića, Milana Mandarića, Bele Krleže, Josipe Lisac, Radmile Hrustanović, Milke Forcan, Milene Pavičić-Vitošević, Slavka Štimca, Rade Šerbedžije......

Škola vrebačka je naša jedinstvena prilika da pronađemo donatore i fondove širom sveta jer su prosvetne vlasti odluku o njenoj izgradnji u selu Vrebac donele davne 1804. godine, za vreme vladavine carice Marije Terezije. Pre toga, 1774.godine donesen je program/pravila za nemačke škole i za škole u svim drugim delovima Austro - Ugarske monarhije “Algemeine schulordnung fur die doutschen normalhaupt und trivialschule in sammtlishen erllandern“. Prema ovom dokumentu u svakom manjem gradu, trgovištu ili župi morala se osnovati škola u kojoj bi se učilo čitanje, pisanje, račun, veronauka i poljodeljstvo.

Nema mnogo carevina kojima je, pored vojno osposobljenog muškog stanovništva, bilo važno i da se narodi i etničke grupe školuju kroz programe koji su poštovali njihov govor, pismo i verska opredeljenja. Podseća li nas ovo na neke od temeljnih principa Evropske unije i naše bivše domovine Jugoslavije.

Nema nas mnogo u ovom delu sveta koji sa ponosom možemo da pričamo kako su naši čukundedovi i pradedovi, još na početku devetnaestog veka, pohađali školu u svom selu. Smemo li dozvoliti da se to zaboravi, da se ovakvo dragoceno  materijalno i intelektualno nasleđe ne sačuva.

Očigledno je, dakle, da nije samo  biološko nasleđe  zaslužno za našu čuvenu ličku veštinu da „duramo“ i opstajemo usprkos ratova, katastrofalnih politika, lošh državnih uređenja,  ekonomskih kriza i klimatskih promena. Naša lička tvrdoglavost nije nam  štetna osobina, kako to sami sebi u raznim životnim situacijama prebacujemo, već bogami i velika prednost za opstanak na Balkanu sada i ubuduće. Ona je dobrano rezultat proživljenih iskustava naših školovanih predaka.

 

 

Pridružite nam se, učlanite se, šaljite nam svoje projektne ideje, tražite informacije, predlažite  šta i kako možemo preduzeti u sledećem periodu....

Na  jedinstvenoj balkanskoj   geopolitičkoj vetrometini Ličane je upravo zajedništvo vekovima unazad održavalo i u mirnodopskim i u ratnim periodima.

 

Mirjana Grubić Ćurin*

 

*Članica Upravnog odbora Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu

Ažurirano Ponedjeljak, 07 Kolovoz 2017 06:49
 

Danas dostignuto 100.000 posjeta

E-mail Ispis PDF

Nakon 7 godina, 3 mjeseca i 17 dana, 2.665 dana od otvaranja portala, dostignuto je 100.000 posjeta, odnosno prosječno 37,52 posjeta dnevno.

Svima koji nas redovno prate čestitamo zajednički jubilej, uz nadu da ćemo i dalje zadržati vašu pažnju kvalitetnim prilozima i informacijama i uz poziv da nam se pridružite i uključite se u sadržajno oblikovanje portala!

Ažurirano Ponedjeljak, 31 Srpanj 2017 16:36
 

Velebit, Teslino selo na ponos i diku predaka

E-mail Ispis PDF

Dobivši poziv da budemo gosti na Dan sela Velebit osnivači našeg obnovljenog Društva "Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu" ni trenutka se nisu dvoumili. Čast i privilegija prisustvovati je obilježavanju Dana, ovog po mnogo čemu, specifičnog sela. Na podalek put uputili su se  Vrepčani Dragica Plećaš, Tanasije Tane Mandarić, Željko Narančić i Nikola Cetina prisjećajući se priča starijih Vrepčana o njihovom Velebitu u Vojvodini, selu kod Kanjiže.

Krajem 19. i početkom 20. vijeka brojni naši Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani, trbuhom za kruhom, odlazili su u Ameriku. Na poziv za pomoć da pomognu posustaloj Srbiji u Prvom svjetskom ratu mnogi bez puno razmišljanja napuštaju "obećanu zemlju" i javljaju se kao dobrovoljci u jedinice srpske vojske na Solunskom frontu. Iz naših sela na Solunskom frontu učestvovala su 153 dobrovoljca čije porodice su po završetku rata kolonizirane, uglavnom u Vojvodinu. Naših 66 porodica Basarića, Bogdanovića, Bobića, Crnokraka, Cetina, Ćurčića, Dobrota, Dragosavaca, Grubića, Graovaca, Kričkovića, Krajnovića, Mandarića, Miščevića, Mandića, Novkovića, Narančića, Njegomira, Popovića, Panjevića, Uzelaca, Ugaraka, Zoroja, Sunajaka i Tomaša kao najbrojnija dobrovoljačka kolonija naselili su se u novosagrađeno selo davši mu ime Velebit, da ih vječno sjeća na planinu uz koju su odrasli. Današnji Velebit mlado je, planski osnovano naselje s pravilnom uličnom mrežom nazvanom po poznatim mještanima. Tako su "svoje" ulice dobili Bogdanović Jovan, Basarić Milan, Mandarić Đuro, Njegomir Marko, Novković Stevan i Mandić Đuro.

Kao Dan ovog jedinstvenog sela obilježava se 10. jul, dan rođenja velikana Nikole Tesle, što ih također emotivno veže s Likom, nekadašnjim zavičajem ovdašnjih stanovnika. Ove godine su prigodne manifestacije povodom Dana sela Velebit održane 8. jula. Nezaboravan doček imali smo kod braće Miloša i Danila Kravića porijeklom iz Mogorića, poznatim proizvođačima prvoklasnih rakija, u njihovoj reprezentativnoj Ličkoj kući. Osim što su vrhunski proizvođači rakija imaju i vrebačke korijene jer im je mama od vrebačkih Popovića. Pokazali su se pravim domaćinima koji otimaju od zaborava sjećanje na Liku, zemlju svojih predaka. Potom je uslijedio ručak koji je za domaćine i brojne goste organizirala tamošnja Mjesna zajednica. Uz ugodno druženje i muzički program vrijeme je brzo proteklo, a trebalo je otići na njihovo poveliko jezero gdje se je održavao tradicionalni plivački maraton. Tamo smo sa zadovoljstvom prihvatili poziv da obiđemo obližnje Totovo selo, u kojem živi oko 600 Mađara s bogatim kulturnim, sportskim i vjerskim životom. Posjetili smo i Zavičajnu kuću "Ćemer" koja njeguje tradicionalne ličke običaje.

Vrijeme do večernje priredbe provodili smo kod svojih zemljaka prisjećajući se rodnog kraja, a  vrhunac dana bio je impresivan nastup folklornih grupa i pjesama Dobrivoja Dobre Pavlice-Likote, poznatog pjevača ličkih narodnih pjesama. Druženje sa domaćinima nastavilo se u ugodnom druženju i prigodnu muziku.

Nevoljko smo se oprostili od naših domaćina jer tamo se nismo osjećali kao gosti već svoji među svojima, među našim Ličanima.

Ozareni nezaboravnim druženjem na Velebitu uputili smo se prema Prigrevici, mjestu gdje su se naši Ličani kolonizirali poslije Drugog svjetskog rata. Domaćin nam je bio Dušan Novković, kako i sam ponosno ističe porijeklom iz Pavlovca, predsjednik Zavičajnog udruženja Srba iz Like "Ličko ognjište"- Prigrevica. Obišli smo reprezentativno uređene prostorije Udruženja prepune dokumenata o životu Ličana i njihovih potomaka u Prigrevici, a potom impresivan muzej koji vodi entuzijast Todor Tošo Todorić sin vrebačkog kovača Nikole Todorića. Uspio je Tošo prikupiti zavidnu zbirku dokumenata i predmeta koji puno govore o radu i životu naših kolonista.

Svi naši sagovornici sa sjetom su pričali  o našim selima, slavnoj prošlosti i ljudima koji su ostavili traga u slavnoj historiji našeg kraja. Svi smo se složili da naša sela treba sačuvati od zaborava, čemu bi u svojim aktivnostima trebalo pridonijeti obnovljeno Društvo "Srpska narodna čitaonica i knjižnica u  Vrepcu".

 

Nikola D. Cetina

Ažurirano Utorak, 18 Srpanj 2017 13:55
 

Nada za budućnost

E-mail Ispis PDF

Nigdje takvog krajolika - surovog i lijepog: polja, planina, rijeka, izvora; nigdje takve raznolikosti: oštrih trava i trnovitog žbunja, plemenitog planinskog cvijeća i ptica; nigdje takvog zraka niti plavog neba, studene zime i žarke vrućine; nigdje takvih ljudi: čvrstih, jednostavnih, grubih i toplih – nigdje kao u vrebačkom kraju.

Vrebačka sela opstajala su stoljećima boreći se sa prirodnim i društvenim nepogodama stvarajući na ličkom kamenu uvijek iznova život, snagu, upornost i prkos – i sve to dijeleći nesebično sa svijetom dajući mu inženjere, liječnike, umjetnike, privrednike.....

Rasuli su se Vrepčani po svijetu boreći se sa oskudicom i vraćajući se u rodni kraj. Ratovi i kolonizacije nakon I i II svjetskog rata odnosile su životnu snagu ipak ostavljajući jezgro života na domaćem tlu. Ali, posljednji rat dotukao je i taj život ostavljajući selo pusto, da bi se kasnije ipak nešto života vratilo. Mukotrpno uz obnovu ugašenih ognjišta u koja se vratilo dio Vrepčana starosjedilaca, vraća se i dio iseljene populacije obnavljajući svoja imanja i posjećujući stari kraj i boraveći u njemu, 'ko koliko može. Oživljavaju tako prohujale slike života i stare priče i događaji, vraćaju se sjećanja na davno nestale ljude i bogat društveni i duhovni život.... ......u susretima ljudi koji ponekad, iako davno bliski, često ne pamte zadnje viđenje.

Na tom temelju, na prisutnom dubokom osjećaju želje i nostalgije za rodnim i voljenim krajem, uz žive veze i veze izgubljene u neumitnosti života koje se obnavljaju jer ih niti vrijeme niti daljina ipak nisu mogle prekinuti - već niz posljednjih godina rađala se i razvijala ideja o ponovnom okupljanju Vrepčana u rodnim selima ili selima porijekla.

Dan za pamćenje je 18.03.2017.g., dan kada je oživotvorena inicijativa da se od sela koje se polako gasi, pokuša stvoriti selo koje će odisati životom i nadom u budućnost.

Toga dana u Vrepcu su osnovani „Inicijativni odbor za revitalizaciju Vrepca“, a na inicijativu Inicijativnog odbora obnovljeno je nakon 76 godina i Društvo „Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu“. Događaju svjedoče i tri lipe, prigodno posađene na trgu u Vrepcu.

.....................

Inicijativni odbor za revitalizaciju Vrepca je neformalno, „ad hoc“ tijelo vrebačke zajednice osnovano sa ciljem revitalizacije područja MO Vrebac.

Inicijativni odbor će djelovati kroz osmišljavanje, predlaganje i realizaciju inicijativa i aktivnosti koje uključuju područje kulture, socijalno, ekološko i ekonomsko područje kao i ostala interesna područja.

Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu osnovana je na tragu istog takvog Društva osnovanog 1929.g., sa ciljem da okupljajući vrebačku populaciju i sve one koji svoje vrijednosti mogu identificirati sa duhovnim, kulturnim i historijskim naslijeđem ovog podneblja ... čuva i razvija nacionalni identitet, kulturne vrijednosti i tradiciju, spomeničku i kulturnu baštinu, kao i da čuva i razvija međunacionalne i međukulturalne odnose te razvija kulturu tolerancije i razumjevanja u međuljudskim i međunacionalnim odnosima.

 

Uskoro, više o svemu ovome čitajte na ovom portalu!


Ažurirano Četvrtak, 27 Srpanj 2017 10:41
 

Značajno povećana čitanost portala

E-mail Ispis PDF

U tekućoj, sedmoj godini, čitanost portala bilježi nove dosege. Tako je sa krajem proteklog mjeseca - 28.02.2017.g. - registrirano ukupno 90.707 posjeta, odnosno 19.158 za proteklih 10,5 mjeseci (od 14.04.2016.g. kada je nastupila sedma godina portala) ili prosječno mjesečno 1.825 / prosječno dnevno 61 posjeta.

Apsolutni rekord mjesečnih posjeta bilježimo protekli mjesec kada je ostvareno ukupno 2.687 posjeta ili 96 posjeta prosječno dnevno. Zabilježeni dnevni maksimum u proteklom mjesecu je 338 posjeta što je ujedno i apsolutni dosad zabilježeni dnevni maksimum.

Ažurirano Srijeda, 01 Ožujak 2017 07:50
 


Stranica 12 od 25

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:78
Posjetitelji jučer:150
Posjetitelji ukupno:391670

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 10