MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
GRAD GOSPIĆ, MJESNI ODBOR VREBAC

Mjesni odbor Vrebac: Osvrt na protekli mandat. Kako dalje?

E-mail Ispis PDF

Navršavaju se četiri godine od izbora aktualnog – prvog izabranog Mjesnog odbora kojemu uskoro, do kraja godine, prestaje mandat.
Prilika je to da se osvrnemo na naš rad; što je učinjeno a što nije, koji su problemi aktualizirani, koji riješeni, a što se nije htjelo, moglo ili stiglo započeti.
No, krenimo redom.

Grad Gospić je Statutarnom odlukom od 05.10.2004. godine osnovao Mjesni odbor Vrebac u čiji sastav su ušla naselja Vrebac, Pavlovac Vrebački i Zavođe Vrebačko. Izbori za vijeće Mjesnog odbora provedeni su krajem 2006. godine kada je 12.12. iste godine održana 1. konstituirajuća sjednica vijeća MO i izabran Predsjednik.

Mjesni odbor je u proteklom razdoblju dodatno pozitivno homogenizirao građane. Činjenica da su sela koja ga sačinjavaju i inače živjela kao jedno bila je svakako dobar temelj.
To je pomoglo uspješnom rješavanju niza aktualnih lokalnih potreba.
Prije svega to se odnosi na akcije uređenja sela i grobalja, organiziranom obilježavanju zajedničkih godišnjica (Dan ustanka) i seoskih slava (Pokrov).
Osiguran je i kontinuitet uređenja Društvenog doma u Vrepcu, a zahvaljujući upornosti Mjesnog odbora i građana objekt bivše škole u Pavlovcu Vrebačkom dodijeljen je Mjesnom odboru na korištenje.
Asfaltirana je cesta kroz Vrebac (od skretanja na Vrebačku stazu do kraja sela) u dužini od 1.800 m.
Djelomično se uspjelo u kvalitetnijem održavanju lokalnih cesta (nasipavanje kamenom, sječa živice...) iako se to radi sporadično i bez kontinuiteta. Tako je npr. izostalo održavanje lokalnih cesta protekle i ove godine unatoč naporu MO i dolasku odgovornih na lice mjesta i davanju „čvrstih“ obećanja.
Poboljšano je zimsko održavanje prohodnosti cesta.
Riješeni su i neki „mali“ životni problemi kao što je ljetno otvaranje javne česme i odvoz smeća postavljanjem kontejnera kod groblja na čemu se zahvaljujemo susretljivosti lokalne komunalne tvrtke„Usluga“, uvođenje javnog prijevoza za Gospić i rješenje opskrbe kroz pokretnu trgovinu.

Na žalost, čitav, i veći niz pitanja, uglavnom onih koje se pokušalo riješiti suradnjom sa Gradom, nije riješen:
- nije proširena lista lokalnih cesta za održavanje,
- nije sagrađen most preko Jadove u Pavlovcu,
- županijska cesta koja povezuje ova sela nije rekonstruirana u dijelu od Žutinog potoka do Pavlovca Vrebačkog,
- nije postavljena sva potrebna prometna signalizacija,
- nije postavljena niti minimalna javna rasvjeta,
- nije se uspjelo zaustaviti propadanje objekta bivše škole u Vrepcu i dodjela objekta na korištenje Mjesnom odboru,
- nije riješeno pitanje neadekvatno postavljenih oznaka lovišta iz centra Vrepca,
- nije postavljen niti jedan hidrant za vodu, barem kod vodovodnog šahta, unatoč traženju MO i štetama od požara, i naročito,
- nije riješen problem vodoopskrbe Vrepca, odnosno nema pomaka u izgradnji distributivnog vodovoda kroz Vrebac unatoč činjenici da se vodovodni priključak nalazi u selu i da u zimskom periodu (ljeti je otvorena česma kod vodovodnog šahta) stanovništvo nema osiguranu zdravstveno ispravnu vodu za piće.

Nije riješen niti problem financiranja rada Mjesnog odbora. Mjesni odbor ne raspolaže sredstvima osim onih koje mu Grad doznačuje jednom godišnje (2.000 Kn) i to u pravilu krajem godine i koja nisu dovoljna niti za minimalne potrebe, a suprotno praksi u ostalim Mjesnim odborima ne osigurava povremeno ni namjenska sredstva.

Dakle, može se zaključiti da su uglavnom oni problemi koji su rješavani naporom lokalne zajednice dovedeni do rješenja, a problemi gdje se tražila pomoć i intervencija Grada nisu pomaknuti sa polazne pozicije (izuzetak je spomenuta škola u Pavlovcu).

Upravo taj odnos Grada Gospića prema Mjesnom odboru ne može dobiti prolaznu ocjenu. MO je redovito svake godine dostavljao Gradu Program rada za narednu godinu, inicirao sastanke, informirao Grad o problemima i potrebama sela i života u njima, inicirao i predlagao zaključke. Očekivanja da će usmeni dogovori sa Gradom biti provedeni od strane Grada bila su naivna, međutim jednako su prošli i pisani zaključci i dogovori.
Zajednički pokušaj Mjesnih odbora Vrebac, Medak i Mogorić (jer je taj problem zajednički) da se intervenira kod Vlade RH u cilju uspostavljanja aktivne i kontinuirane suradnje sa Gradom ostao je bez odjeka i u Zagrebu i u Gospiću.
Bez odziva je ostao i poziv Gradu da se održi tematski sastanak na temu vodoopskrbe, kao i poziv Gradonačelniku da se održi zajednički sastanak u Vrepcu i razmotri stanje odnosa Grad – Mjesni odbor kao i aktualni problemi lokalne zajednice.

U Vrepcu su stoga prisutna glasna razmišljanja o oportunosti izbora novog Mjesnog odbora, jer, čemu on služi i kome treba, osim kao dokaz o organiziranosti lokalne samouprave?


Prisutan je, na žalost još jedan krupni problem u radu MO. Uvriježila se, naime, manjim dijelom, praksa da su izborom Mjesnog odbora izabrani oni koji odlučuju u ime sela u okviru svoje nadležnosti i da su to oni koji jedino i stvarno trebaju raditi u provedbi odluka, a to se naročito odnosi na predsjednika.
U praksi to, međutim, ne uključuje obvezu dijela ostalih građana da prihvate donesene odluke. Svi ostali se uključuju fakultativno, po osobnoj procjeni – uz naročito pravo neuključivanja - i sa potpunim, ex post pravom kritike i dijeljenjem naknadnih savjeta bez odgovornosti.
To je praksa koju svakako treba odstraniti, jer ovakvo ponašanje je razorno i destimulira aktivnost izabranih članova MO i aktivnih građana, a može biti i negativni primjer kod odluke o kandidiranju na predstojećim lokalnim izborima.

I, na kraju, želimo istaknuti tri pozitivna primjera realizirana u posljednjoj godini mandata.

Naime, MO Vrebac se, u nemogućnosti da riješi imalo ozbiljnija pitanja sa Gradom otvorio prema vanjskim izvorima financiranja – do sada sa promjenjivim uspjehom. Tako su zahvaljujući donaciji Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva iz Pule krajem 2009. godine, osigurana inicijalna sredstva (15.000,00 Kn) kojima su uz doprinos mještana (19.610,16 Kn) postavljeni prozori na kat Društvenog doma u Vrepcu i čime je stvorena temeljna pretpostavka za stavljanje čitavog Doma u funkciju.

Također treba istaknuti inicijativu i realizaciju postave spomen krsta na mjesto srušene Crkve i iniciranje akcije izgradnje nove Crkve Pokrova presvete Bogorodice. Obilježavanje ovogodišnjeg Pokrova stoga je bilo posebno svečano.

Posebno ističemo ulazak informatičke ere u naša sela otvaranjem ovog portala.
Ovim su rad Mjesnog odbora kao i događaji, i akcije koje se provode u potpunosti otvoreni javnosti. Namjera da se preko Grada Gospića nabavi računalo i tako omogući uvid mještanima u prezentirane informacije kao i u uređivanje sadržaja nije uspio (Grad je najprije obećao, a kasnije odbio donirati računalo tako da za potrebe mještana informacije stavljamo na improviziranu oglasnu ploču u Društvenom domu u Vrepcu), ali je informacija o aktivnostima i događajima u Vrepcu, Pavlovcu i Zavođu poslana u svijet svima koji potječu sa ovog prostora.
Cilj povezivanja ljudi sa namjerom oživljavanja naših sela već bilježi rezultate, posljednjih tjedana intenzivira se posjeta web stranici, a očekujemo i povećanje motivacije za povratak, obnovu kuća i imanja i posjetu.
Ovih dana je na stranici omogućeno i direktno uključivanje putem „foruma“, iniciranjem, predlaganjem, komentiranjem i otvaranjem tema od zajedničkog interesa što daje snažnu mogućnost da tako udruženim snagama tražimo i pronalazimo rješenja.

Na kraju, pozivamo vas da se javite i kritički ocijenite rad ovog MO, te da svojim mišljenjima. komentarima i prijedlozima pomognete i usmjerite rad novog MO kako bi svoju funkciju mogao obavljati kvalitetnije i odgovornije na dobrobit naše zajednice.

 
Mjesni odbor Vrebac
(tekst usaglašen na konzultativnoj sjednici 07.11.2010.g.)

Ažurirano Nedjelja, 07 Studeni 2010 22:48
 

U Vrepcu svečano obilježena hramovska slava Pokrova presvete Bogorodice

E-mail Ispis PDF

"Skupilo se staro i mlado vrebačke parohije da sa svojim parohom i
gostima  dostojno u svojoj crkvi obilježe hramovsku slavu Pokrova Presvete Bogorodice"- ovakvim riječima bi prije 70-ak godina hroničar vrebačke parohije vjerojatno započeo tekst o posebno značajnom prazniku za brojne mještane Vrepca, Zavođa i Pavlovca.

Međutim, historijska događanja, nevolje, stradanja i progoni u proteklih sedamdeset godina učiniše da su naša sela opustjela, a tek rijetki mučeni nostalgijom vratiše se da svoj ovozemaljski život okončaju na svojim ognjištima.

Dugo godina se je i u vrebačkoj parohiji pokušavala zatrti vjera naših predaka, pa i rušenjem ostataka ratom oštećenog hrama Pokrova Presvete Bogorodice na Vrebačkoj Gradini. Burnih 90-ih godina i u našim selima oživljava nacionalna svijest i spoznaja da treba sačuvati vjeru naših predaka. U tome ih spriječiše progon i neizvjestan prognanički život.
Pojedinačni povratci ipak oživljavaju naša  opustjela i opljačkana sela, a uz pomoć sveštenika i mještana koji žive diljem zemlje i svijeta u Vrepcu je pokrenuta inicijativa i na crkvištu podignut krst kod kojega  je  ove godine dostojanstveno obilježena hramovska slava.

Nakon svečanih ručaka na kojima po tradiciji Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani ugošćavaju i časte svoju rodbinu, kumove i prijatelje  uputili su se na crkvište gdje je kod novopodignutog krsta održan  vjerski obred. Prigodne molitve obavili su paroh korenički protojerej Dalibor Tanasić i paroh gračački jerej Jugoslav Maksimović ne krijući svoje zadovoljstvo odazivom parohijana i njihovih gostiju. Izvršen je i slavski obred osvećenja žita i presječen je slavski kolač.

 U prigodnoj propovjedi prota Dalibor čestitao je prisutnim vjernicima praznik Pokrova Presvete Bogorodice podsjećajući ih da je ovaj veliki praznik ustanovljen 911. godine kada se je Presveta Bogorodica javila u jednom hramu u Carigradu, držeći omofor nad sabranim narodom. U spomen tog viđenja i toga čuda ustanovljen je praznik Pokrova, koji ima i duhovnu simboliku, jer pokazuje da Presveta Bogorodica neprestalno bdi nad Crkvom Hristovom i moli se  Bogu za sve nas. Poručio je prota Dalibor da trebamo biti dostojni toga blagoslova i zaštite Pokrova Presvete Bogorodice. Posebne pohvale uputio je inicijatorima i graditeljima impresivnog krsta, koji je znak sabiranja, koji ne oduzima već daje. Apelirao je na prevazilaženje prisutnih podjela među mještanima, kojih ionako ima malo, pa svaka podjela samo šteti opstanku na ovim prostorima. Naglasio je da Crkva ne odbacuje nikoga pa ni one koji su rušili svoj hram.
Nakon vjerskog obreda nastavljeno je zajedničko druženje u društvenom domu gdje su dogovarani detalji oko formiranja građevinskog odbora za obnovu crkve, osvećenja krsta i dovršetkom formiranja crkvenog odbora. Sve ove aktivnosti bi, ako Bog da, trebale rezultirati obnovom vrebačke crkve čime bi se nastavilo s oživljavanjem duhovnog života i stoljetne tradicije duhovnosti naših predaka.


Nikola Cetina (Nikola Dušana Ođurova)

Ažurirano Četvrtak, 21 Listopad 2010 08:10
 

Obnova crkve u Vrepcu

E-mail Ispis PDF


Vrebac, Zavođe i Pavlovac su mjesta sa dugom i bogatom vjerskom tradicijom i duhovnošcu, koja počinje doseljavanjem Srba na lička vijekovima trusna područja. Prva naseljavanja Srba na područje današnjih sela Vrepca, Zavođa i Pavlovca datiraju iz vremena turskih osvajanja Like i Krbave u periodu od 1575-1577. godine kada sa muslimanskim življem iz Bosne doseljavaju i prvi Srbi. Vrebac se oslobada turske vlasti 22. juna 1689. godine, a u napuštene ličke krajeve, pa i u Vrebac, Zavođe i Pavlovac   od 1690-1692. godine za vrijeme vladavine cara Leopolda II ponovno se naseljavaju Srbi. Prema dostupnim zapisima u Vrepcu je 1696. i 1700. godine popisano 40 kuća sa sveštenikom. Ovaj dragocjeni podatak ukazuje da su već tada pravoslavni Srbi tih sela živjeli u duhu svoje vjere, a imali su i crkvicu na platou pri vrhu Gradine, dominantnog uzvišenja u centru sela.

Povećavanjem broja stanovnika postojeća bogomolja je sve manje zadovoljavala njihove potrebe pa "sve pučke starešine jednim mahom rekoše da je postojeća crkva slaba, tijesna i sasvim nenarodna i nenamjestna. Oni zahtjevaju i mole da se zida nova crkva koja treba da bude po proporciji našeg naroda. Ovo su odlučili u Vrepcu 8. septembra 1791. godine feldebel Josif Popović, kaplar Sava Dragosavac, kaplar Tadija Kokot, knez Nikola Krajnović i ostali pučani, pop Sava Bogdanović paroh sela Vrepca i kapelan Atanasije Bogdanović".
Crkva je sagrađena 1867. godine i posvećena je Pokrovu presvete Bogorodice, koji se slavi 14. oktobra. Toga dana svečano je u vrebačkoj parohiji, koju su sačinjavali Vrebac, Zavođe i Pavlovac, slavljena seoska i crkvena slava. Održavana je prigodna liturgija na koju su svečano obučeni dolazili mještani tih sela. Nakon liturgije na kojoj je  presjecan slavski kolač i posvećivano koljivo domaćini su brojne goste iz okolnih sela vodili svojim kućama na prigodni svečani ručak. Ugodno druženje nastavljalo se je toga dana i na crkveno-narodnom zboru pred vrebačkom školom gdje su se uz narodna kola, pjesme, sportska nadmetanja i čašćenja posebno družili mladi.

Nažalost, takvu seosku idilu naprasno prekida početak 2. svjetskog rata u kojem je uz brojne mještane nastradala i parohijska crkva. Bila je česta meta neprijateljskih bombardiranja, a 1943. godine zapališe je ustaše i Italijani. Po završetku rata ostaci crkve su potpuno srušeni, a tadašnja vlast nije blagonaklono gledala na bilo kakvu obnovu pravoslavnih crkava  u Lici. Tako je i u vrebačkoj parohiji zamro bilo kakav oblik vjerskog života. Takvo stanje  potrajalo je sve do burnih 90-ih godina kada dolazi do budenja nacionalne svijesti i spoznaje o značaju pravoslavne vjere. U Vrebac povremeno dolazi protonamjesnik Sreto Medić, paroh medački koji  posebno mlade, vraća pravoslavnim korijenima. Obavio je brojna krštenja, crkvena vjenčanja, a obzirom na ratna vremena često sahranjivao umrle i poginule parohijane. Akcijom "Oluja" dolazi do egzodusa mještana Vrepca, Zavođa i Pavlovca. Prisiljeni su napuštati svoje kuće i imanja odlazeći u neizvjesno izbjeglištvo. Povratak je bio mukotrpan, pa se na svoja opljačkana  ognjišta vraća tek manji broj i to uglavnom starijih, kojima u posjetu dolazi i paroh sisački prota Petar Olujić.  Na crkvištu uz prigodne molitve i nadu za obnovom hrama Pokrova presvete Bogorodice osvećuje ovo sveto mjesto, a potom na mjesnom groblju održava pomen za sve koji su na njemu sahranjeni.

Odlukom crkvenih vlasti, a zbog nedostatka stanovnika, ukinuta je vrebačka parohija, čije područje potpada pod koreničku parohiju. Tamošnjem parohu jereju Daliboru Tanasiću u nastojanju da obnovi vjerski život u Vrepcu pomažu  i preostali mještani koji formiraju i crkveni odbor sa agilnim predsjednikom Bogdanom - Boćom Mandarićem. Vrijedni mještani su na crkvištu podigli krst na kojem će o Pokrovu 2010. biti postavljena ploča sa natpisom:

- Ovaj krst u spomen crkvi Pokrova presvete Bogorodice sagrađene 1867. god. i srušene 1948. god. kao zalog njene obnove postavi Parohija vrebačka na Pokrov god. Gosp. 2010-.

Ovogodišnji Pokrov brojni Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani očekuju sa nestrpljenjem i neskrivenom radošcu, sa željom da njihov praznik svojom prisutnošću uveliča i episkop gornjokarlovački g. Gerasim. Nakon liturgije domaćini su predvidjeli prigodan program i druženje na kojem bi se nastavili dogovarati o daljnjim aktivnostima za gradnju pravoslavnog hrama na mjestu srušene crkve Pokrova presvete Bogorodice.


Nikola Cetina (Nikola Dušana Ođurova)

Ažurirano Utorak, 05 Listopad 2010 09:16
 

Kako se čuva kulturna baština? Slučaj škole u Vrepcu!

E-mail Ispis PDF

Kulturna baština i naslijeđe naroda i društva čuva se i zaštitom vrijednih građevina. U takve spada i zgrada škole u Vrepcu koja sa šternom (cisternom za vodu) - sa kojom dijeli centralni položaj na glavnom trgu u Vrepcu -  čini cjelinu.

Škola je sagrađena 1804. godine, kasnije i dograđivana, a radi se o monumentalnom masivnom objektu zidanom od kamena koja odgovara stilu tog vremena. Šterna, objekt od klesanog kamena sagrađena je 1880. godine.

Oba objekta su zbog devastacije i neodržavanja u veoma lošem stanju. Na školskoj zgradi dobra je samo kamena konstrukcija objekta, dok pokrov i krovište, fasada i žbuka, stolarija i instalacije, podovi .... traže potpunu obnovu. Na šterni je devastiran dio vanjskog kamenog zida, a na gornjem dijelu opločenja vidljivo je uleknuće za koje se nadamo da nije posljedica urušavanja stropa - za provjeru stvarnog stanja bilo bi potrebno ući u unutrašnjost šterne koja je sada djelomično pod vodom i talogom koji nije čišćen barem zadnjih dvadeset godina.

Treba svakako napomenuti da su objekti zbog svog položaja ozbiljna prijetnja sigurnosti prometa. Naime školu i šternu razdvaja glavna seoska prometnica koja ujedno spaja naseljena mjesta po zapadnom obodu Ličkog sredogorja (županijska  cesta): Bilaj, Barlete, Vrebac, Pavlovac Vrebački, Mogorić, Lovinac.... i koja je glavna lokalna komunikacija. Putnik prolaskom kroz Vrebac prolazi između ovih objekata pri čemu postoji realna mogućnost da zbog urušavanja škole i strada.

Ovakvo stanje objekata predmet je mnogih razgovora mještana Vrepca, Pavlovca Vrebačkog i Zavođa Vrebačkog koji ih doživljavaju i emotivno zbog niza generacija koje su prošle kroz školsku zgradu kao i niza događaja koji su se odvijali na glavnom seoskom trgu čiji najprepoznativljiji dio čine upravo ovi objekti. Nemoć da zbog slabe ekonomske snage sami objekte spasu od propadanja miješa se sa nezadovoljstvom zbog potpunog odsustva interesa i volje Grada Gospića da se uključi u njihovu sanaciju.

Mjesni odbor Vrepca u nizu navrata je razmatrao ovu problematiku, a inicirao je i razgovore na ovu temu u Gradu Gospiću - ali bez uspjeha.

Uzaludnu nadu da će se nešto promijeniti u razmišljanjima i djelovanju odgovornih u Gradu je potaknulo rješavanje škole u Pavlovcu Vrebačkom koja je na zahtjev Mjesnog odbora Vrepca predana njemu na korištenje - prije svega za potrebe stanovnika Pavlovca Vrebačkog. Ovdje treba napomenuti da su Pavlovčani samoinicijativno i vlastitim sredstvima uspjeli zaustaviti propadanje svoje škole sanacijom krovišta i postavom novog pokrova te da je tek nakon toga uz proceduru koja je trajala oko godinu dana objekt predan Mjesnom odboru.

Zaista je nejasno zašto se ovakove inicijative za koje društvena zajednica "nema interesa" administrativno odugovlače i koče? Kao da je jedino ispravno i "po zakonu" da objekti propadnu.

Mjesni odbor Vrepca je i zvanično, dopisom Gradu Gospiću od 14.10.2008. godine (vidi prilog) inicirao predaju škole u Vrepcu na korištenje Mjesnom odboru i selu Vrepcu, ali do danas nije stigao nikakav službeni odgovor. Neslužbeno je doduše odgovoreno da takvih objekata na području Grada Gospića ima više desetaka i da Grad nema raspoloživih sredstava, ali, smatramo da je to samo benevolentni odgovor administracije sa ciljem da se odbije svaki daljnji motiv za pokretanje ovog pitanja.

Naime, za objekte škole i šterne u Vrepcu postoji izražen interes i volja lokalne zajednice da se saniraju i spasu od propadanja, objekti su prepoznatljivi dio sela Vrepca i imaju historijsku i kulturnu vrijednost ne samo za selo, već zaista čine dio kulturne baštine i naslijeđa naroda ovog kraja i Like. Postoji i inicijativa da se objekt škole pretvori u etno muzej u kojem bi se čuvali i izlagali prikupljeni predmeti, dokumenti i ostale vrijednosti ovog kraja i tako sačuvali od zaborava. Objekt šterne bi tako postao jedan od eksponata ovog muzeja.

Stoga i ovim putem pokrećemo akciju za spas i očuvanje ovih objekata te pozivamo sve zainteresirane da se putem ove web stranice jave Mjesnom odboru sa mišljenjima i prijedlozima.

Attachments:
Download this file (081014_Grad Gospić-Zahtjev za obnovu škole.pdf)081014_Grad Gospić-Zahtjev za obnovu škole.pdf[Dopis Gradu Gospiću]Administrator63 Kb
Ažurirano Četvrtak, 01 Srpanj 2010 17:28
 

Postavljena prometna signalizacija na cesti za Vrebac?

E-mail Ispis PDF

Nakon niza zahtjeva i intervencija MO Vrebac kod Županijskih cesta Gospić i Grada Gospića u posljednje dvije pa i više godina konačno je nedavno postavljena vertikalna prometna signalizacija na dijelu županijske ceste Bilaj - Vrebac - Mogorić, do Vrepca.

U Barletama su postavljeni putokazi na odvojku prema Ostrvici koji usmjeravaju na pravac prema Ostrvici i na pravac prema Vrepcu i Mogoriću, a na raskrsnici u Vrepcu postavljeni su znakovi koji usmjeravaju na pravac prema Podlapači.

Na žalost to je samo manji dio potrebne prometne signalizacije, a postavljena signalizacija je nedovoljna i umjesto da informira putnika u stvari ga dezinformira.

Naime, ispravno je postavljen putokaz prema Ostrvici, dok su putokazi za Vrebac i Mogorić trebali biti postavljeni na raskrsnici cca 300m niže na lokalitetu "Žutin potok", jer većina putnika koji ne poznaju kraj zbog očiglednih razlika u kvaliteti ceste krenu lijevo prema Gornjim Barletama i Kamenolomu a ne desno prema Vrepcu. Što se tiče putokaza na raskrsnici u Vrepcu prema Podlapači nevjerojatno nam je da na njemu stoji udaljenost 8km do Podlapače umjesto stvarne udaljenosti od 17km.

Stoga želimo potaknuti odgovorne da cjelovito postave potrebnu prometnu signalizaciju kako bi ona bila u funkciji prometa i ne bi dovodila u zabludu putnike, a predlažemo da se postavi na slijedeći način (promatrano od Bilaja):

- u Bilaju označiti raskrsnicu sa tri strane putokaznom tablom koja upućuje na pravce i udaljenosti prema Vrepcu i Mogoriću, Gospiću i Gračacu

- u Barletama ostaviti putokaz prema Ostrvici

- u Barletama (Žutin potok) postaviti putokaze (premjestiti sa prethodne raskrsnice) prema Vrepcu i Mogoriću

- oznaku naselja - Vrebac, premjestiti sa postojeće lokacije na ulaz u selo, cca 200m prije mosta preko potoka Tunjevac

- u Vrepcu označiti raskrsnicu kod škole i šterne sa četiri strane putokaznom tablom koja upućuje na pravce i udaljenosti prema Podlapači, Mogoriću, Metku i Gospiću

- oznaku naselja - Zavođe Vrebačko, postaviti na odvojku od županijske ceste prema naselju

 

Na kraju ne možemo a da se ne osvrnemo i na kvalitetu ove prometnice. Ona zahtijeva urgentnu temeljitu rekonstrukciju na što je također MO Vrebac upozoravao Županijske ceste i Grad Gospić. Cesta je iznimno oštećena, a posebno je oštećena dionica ceste kroz Vrebac čemu su osim minimalnog i sporadičnog održavanja doprinijeli i kamioni Hrvatskih šuma koji su intenzivno, u posljednje dvije godine transportirali drvo.

Napominjemo da je i cesta koja Vrebac preko polja spaja sa Metkom i koja skraćuje put za cca 8km praktično neprohodna i da bi trebalo barem raskrčiti poprečni profil ceste od naraslog raslinja.

Nadamo se da će odgovorni uvidjeti i ovaj problem i nastojati ga sanirati prije nastupajuće zime.

 

Ažurirano Četvrtak, 08 Srpanj 2010 04:16
 
Više članaka...


Stranica 13 od 14

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:34
Posjetitelji jučer:53
Posjetitelji ukupno:98064

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 54