MJESNI ODBOR VREBAC

Vrebac, Pavlovac Vrebački, Zavođe Vrebačko, Selište Vrebačko

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
GRAD GOSPIĆ, MJESNI ODBOR VREBAC

Značajno povećana čitanost portala

E-mail Ispis PDF

U tekućoj, sedmoj godini, čitanost portala bilježi nove dosege. Tako je sa krajem proteklog mjeseca - 28.02.2017.g. - registrirano ukupno 90.707 posjeta, odnosno 19.158 za proteklih 10,5 mjeseci (od 14.04.2016.g. kada je nastupila sedma godina portala) ili prosječno mjesečno 1.825 / prosječno dnevno 61 posjeta.

Apsolutni rekord mjesečnih posjeta bilježimo protekli mjesec kada je ostvareno ukupno 2.687 posjeta ili 96 posjeta prosječno dnevno. Zabilježeni dnevni maksimum u proteklom mjesecu je 338 posjeta što je ujedno i apsolutni dosad zabilježeni dnevni maksimum.

Ažurirano Srijeda, 01 Ožujak 2017 07:50
 

Kako deklinirati imenicu "Vrebac"?

E-mail Ispis PDF

Kako izgovarati imenicu "Vrebac" u padežima?

Primjenom Vukova pravila "piši kako govoriš, čitaj kako piše" nebi trebalo biti dileme. Imenica "Vrebac" deklinira se; (nominativ) n. Vrebac, (genitiv) g. Vrepca, (dativ) d. Vrepcu, (akuzativ) a. Vrebac, (vokativ) v. Vrepče, (lokativ) l. Vrepcu, (instrumental) i. Vrepcom.

Ipak, često se u tekstovima znaju naći deklinacije koje vode porijeklo od tzv. "korienskog" pravopisa (vidi: http://www.korienskopisanje.hrvati-amac.com/u1dockorien.pdf). Možda je najbolji primjer slična imenica "vrabac" koja se primjenom tog pravopisa deklinira u npr.: g. vrabca, d. vrabcu, itd. (vidi:link korienskog pravopisa, str.: 130), pa otuda nalazimo i g. Vrebca, d. Vrebcu itd..

Pravopisno pravilo kojim se "b" iz n. "Vrebac" mijenja u "p" u padežima g. d. v. l. i. naziva se JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI, u čemu nema razlike između srpskog i hrvatskog pravopisa - prilog.

 

Attachments:
Download this file (Jednačenje po zvučnosti_Deklinacija imenice Vrebac.pdf)Jednačenje po zvučnosti_Deklinacija imenice Vrebac.pdf[ ]Administrator591 Kb
Ažurirano Utorak, 24 Siječanj 2017 15:16
 

Zahvalnica

E-mail Ispis PDF

Poštovani Željko, u ime članova moje porodice, rođaka i prijatelja koji čuvaju sećanja na mladalačke boravke u Vrepcu, Zavođu i Pavlovcu, zahvaljujem Vam se za veliki trud koji godinama ulažete brinući se o WEB stranici Vrepca, Zavođa i Pavlovca i podstičući nas da ne odustajemo od svojih ognjišta, prolivene krvi i grobova naših predaka.

Lično se zahvaljujem Vama i ostalim Vrepčanima, Zavođanima i Pavlovčanima na dosadašnjim aktivnostima na obnovi, uređenju i čuvanju naša tri sela, čuvanju naše tradicije i uspomena na teška i lepa vremena življenja u Lici.

Mi baštinimo specifične vrednosti, srodne navike i način života, poštujemo čast i hrabrost i negujemo solidarnost i prijateljstva širom sveta. Naročito čuvamo i sa ponosom negujemo sećanje na hrabre pretke koji su „u Liku stigli jer nisu hteli da robuju, a slobodu su plaćali vojevanjem i krvlju i po tom duhu bili i danas su prepoznatljivi “. Nas i naše potomke specifičnim i posebnim „napravio je“  život u Lici i predačko nasleđe, uticaj njene prirode i istorijskih događaja u prošlosti i sadašnjosti.

U srpskim ličkim porodicama, u odnosu na ostale stanovnike  Balkana, ima najviše mešovitih brakova sa pripadnicima drugih naroda, nacionalnih manjina i etničkih grupa. Razlozi  su mnogobrojne seobe što zbog  buna, ratova i revolucija, što zbog ekonomskih migracija, a ponajviše zbog tradicionalnih službovanja Ličana u raznim vojskama i policijama diljem Jugoslavije i naše tradicija da srce vežemo za dobrotu, poštenje, fizičku i duhovnu lepotu i snagu, a ne za versku ili nacionalnu pripadnost. Mnogi Srbi iz Like godinama su se izjašnjavali kao Jugosloveni, smatrali se najpre Ličanima pa tek posle Srbima.

Mnogobrojni su primeri „Ličke posebnosti“. Jedna od njih je i izjava poznatog patologa koji je učestvovao u ekshumaciji srpskih žrtava u zadnjem ratu u Lici da žene, kao što su  Ličanke, nigde drugde nije sreo.

Da li će nam i 2017. godina i majski izbori u Hrvatskoj proći a da se ne organizujemo i povežemo na način koji bi nam omogućio da uradimo strategiju i akcioni plan obnove Vrepca, Zavođa i Pavlovca, da konkurišemo za sredstva radi obnove školskih zgrada, Vrebačkog doma, spomenika, mostova, mlinica, očuvanja izvora i Jadove.

Proći a da ne pronađemo zajedno fondove i donatorska sredstva za rešavanje ostavinsko-imovinskih pitanja i obnovu kuća, da ne pronađemo mlade potomke Vrepčana, Zavođana i Pavlovčana koji bi nam želeli i mogli pomoći da pišemo i realizujemo projekte obnove, negovanja tradicije i održivog života.........

Ako su naši preci davali svoje mlade živote, za sve ovo što lično i zajedničko imamo u Vrepcu, Zavođu i Pavlovcu, da li zbog njih i naših potomaka smemo dići ruke i odustati od obnove i čuvanja. Da li smo sigurni da naši potomci neće, zbog drastičnih klimatskih promena, novih ratova i globalnih ekonomskih poremećaja, morati da napuštaju svoje domove i dolaze da žive na zemlji svojih Ličkih predaka. Seobe naroda se već dešavaju. Ne samo zbog ratnih sukoba već i zbog prenaseljenosti i nedostatka resursa-zdrave zemlje,vode,hrane........

Sećamo li se priča naših majki i baka koje su same, sa starčadima i malom decom, preživele strahote Drugog svetskog rata, bez muževa i sinova koji su bili borci u Šestoj ličkoj i 35-oj proleterskoj diviziji i borili se za oslobađanje od fašizma svih jugoslovenskih teritorija. Imale su šumu i pećine da se kriju, vodu da piju, samonikle biljke da jedu i krave i ovce koje su čuvale kao i živote svoje dece jer su davale mleko i grejale kad se zbog napada ustaša, Nemaca i Italijana bežalo u zbegove i ležalo na goloj  zemlji....

Ako nas ima koji ovako i slično razmišljamo i želimo, možemo uspeti. Neće biti lako prevazići strahove, mržnje, otpore i pravne i materijalne prepreke.  Ako nečeg imamo napretek, imamo naše čuvene“ ličke tvrdoglavosti“ koja odavno nije negativna osobina.To je, kako mi skoro reče jedna moja poznanica psiholog, najbolja varjanta upornosti za život u XXI veku i življenje na Balkanu.

Znamo svi koliko malo naših rođaka i prijatelja stalno živi u Vrepcu, Zavođu i Pavlovcu i hvala im zanavek što su se vratili, što su tu i što, kako su naši stari govorili „duraju“. Znamo da je sadašnji Mjesni odbor „telo na jednom papiru“, bez akata i dokumenata na koje ih zakon obavezuje, za razliku od prethodnog MO koji je veoma mnogo učinio i čiji članovi i dalje, kao pojedinci,veoma mnogo čine.

Ali treba da znamo i da se na spisku birača naša tri sela nalazi više stotina građana još uvek državljana Republike Hrvatske. Sigurna sam da članovi  našeg Mjesnog odbora žele pomoć, da su svesni zakonske odgovornosti, posledica nepostupanja u skladu sa propisima i svesni uloge Mjesnog odbora u aktivnostima od značaja za obnovu i opstanak Vrepca, Zavođa i Pavlovca. Sada je vreme putovanja do Like upola kraće, a zahvaljujući  IK tehnologijama „ceo Svet je jedna kancelarija“

Uzdam se Željko u Vrepčanke, Zavođanke i Pavlovčanke jer smo ponajviše mi i naše pretkinje „koreni vekovnog trajanja“, kako se zove i prvo izdanje Hronike Vrepca, Zavođa i Pavlovca. Uzdam se u naše mlade od kojih mnogi  učestvuju u projektima multikulturalne  saradnje i održivog razvoja u sredinama u kojima žive i rade i u naše uspešne privrednike  koji posluju u Hrvatskoj, Srbiji  i drugim zemljama, a svoje poslovne ideje mogu realizovati i u Lici.

 

Beograd, 30.12.2016.godine                                              Mirjana Ćurin

Ažurirano Ponedjeljak, 09 Siječanj 2017 22:56
 

Svjedočanstvo vremena (2)

E-mail Ispis PDF

Bez komentara.

Attachments:
Download this file (161016_Vrebac-oznaka naselja (istočni prilaz).JPG)161016_Vrebac-oznaka naselja (istočni prilaz).JPG[ ]Administrator191 Kb
Ažurirano Nedjelja, 23 Listopad 2016 08:01
 

Proslavimo dostojno Pokrov Presvete Bogorodice

E-mail Ispis PDF

Naši stariji mještani pamte kako se je nekada slavila hramovska i seoska slava Pokrov Presvete Bogorodice. Toga posebno svečanog dana odlazili su u crkvu na prigodnu liturgiju, a potom svojim kućama gdje su dočekivali svoje drage goste; rodbinu, kumove i prijatelje iz susjednih sela. Na žalost naša sela su gotovo opustjela, a više nemamo ni hrama gdje bi se Bogu pomolili. Da se ne zaboravi svijetla tradicija naših predaka posljednjih godina ipak se u Vrepcu obilježava Pokrov, kako su ga i oni nazivali. Svakog 14. oktobra na Pokrov Presvete Bogorodice na crkvištu kod novopodignutog krsta nadležni sveštenik održi liturgiju. Tako planira i ove godine paroh korenički Nikola Malobabić, koji opslužuje i našu parohiju, održati liturgiju koja bi počela u 15,30 sati.  Ovaj molitveni skup prilika je da se mi Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani rasuti po cijelom svijetu okupimo u što većem broju i dostojno obilježimo ovaj značajan dan za opstojnost nas i naših sela.

Nikola Cetina

Ažurirano Utorak, 27 Rujan 2016 16:48
 


Stranica 13 od 25

Vrebački motivi

  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator
  • JoomlaWorks Simple Image Rotator

Statistika


Posjetitelji danas:92
Posjetitelji jučer:101
Posjetitelji ukupno:391785

Posjetitelji

Trenutno aktivnih Gostiju: 18